Izbornik Zatvoriti

Koliko poznajete autorsko pravo?

Skraćena veza: https://pedja.supurovic.net/veza/768

Danas smo svakodnevno u dodiru sa predmetima autorskih prava, bilo kao njihovi stvaraoci ili korisnici. Zbog toga je neophodno da budemo upoznati sa autorskim pravima kako bismo se mogli ponašati u skladu sa njima, s jedne strane da ne oštetimo drugoga, a sa druge strane, da zaštitimo sopstvena prava. Ovo se naročito odnosi na računarsko okruženje, jer je tu verovatno i najlakše ugroziti nečije pravo.

Objasniću u najkraćim crtama osnovne pojmove i načela autorskog prava.

Šta je autorsko delo

Autorsko delo je svaki originalni proizvod. Autorsko delo može biti u bilo kojoj formi. Može to biti pisano ili govorno delo, dramsko delo, muzičko delo, filmsko delo, likovno delo, arhitektura, karta, fotografija, maketa…

Onog momenta kada ste napravili nešto originalno vi ste autor toga dela. Vrednost dela je nebitna. Može to biti i nešto potpuno bezvredno u bilo kom pogledu, ali ste vi i dalje autor tog dela.

Autorskim delom se smatra i prerada nekog drugog autorskog dela. Uslov je, naravno, da su ispoštovana autorska prava autora originalnog dela.

Šta nije autorsko delo

Autorskim delom se ne smatraju ideje, principi i slične tvorevine koje nisu stvorile konkretno delo.

Autorskim delom se ne smatraju ni neki opšti ili javni dokumenti kao što su zakoni, propisi, razni službeni materijali državnih organa i javnih ustanova i slični dokumenti.

Kada nastaje pravo na autorsko delo

Autorsko pravo nastaje momentom stvaranja dela i nije neophodna posebna registracija. Samim prvim objavljivanjem dela, autoru pripadaju sva autorska prava vezana za to delo. Obratite pažnju, bitno je prvo objavljivanje, jer objavljivanjem se saopštava da delo postoji i ko je autor. Objavljivanje se može obaviti i registracijom dela u odgovarajućim institucijama – time se pravi javna zabeleška da delo postoji. No, ako je delo saopšteno javnosti na bilo koji drugi način, ono je zaštićeno autorskim pravom.

Ko može biti autor dela

Autor je fizičko lice koje je stvorilo autorsko delo. Delo može da ima i više autora, ako su oni zajedničkim stvaralačkim radom stvorili to delo.

Autor je nosilac autorskog prava, međutim, nosilac autorskog prava može biti i neko drugi, ako je to pravo na nekin način stekao (čest slučaj je da je nosilac autorskog dela firma koja je naručila delo, ili u čije ime je autor delo napravio po osnovu radnog odnosa, ili da neko otkupi ili nasledi autorsko pravo od autora).

Ako za delo nije poznat autor (anoniman je ili je delo objavio pod drugim imenom), autorska prava za to delo ostvaruje izdavač ili lice koje je delo objavilo. Ako se naknadno utvrdi identitet autora, on ima sva prava na autorstvo.

U čemu se sastoji autorsko pravo

Autorsko pravo ima dva oblika: moralno i materijalno.

Moralno pravo se svodi na to da autor ima pravo na naznačenje svog imena kao autora, isključivo pravo da odlučuje o objavljivanju svog dela, pravu na zaštitu celovitosti svog dela (izmene, delimično objavljivanje ili prevođenje), i pravo na dostojno objavljivanje dela.

Materijalno pravo se odnosi na ekonomsko iskorišćavanje dela. Autor ima pravo na naknadu za svaku upotrebu njegovog dela, ali i dela koja su nastala preradom njegovog dela. Autor ima prvo da drugome dozvoli ili zabrani upotrebu ili stavljanje u promet svog autorskog dela, beleženje, umnožavanje, predstavljanje (saopštavanje) dela. Autor ima rpavo da dozvoli ili zabrani izmene na delu. Autor ima pravo na pristup svom delu ako nije i vlasnik dela.

Autor ima isključivo pravo da mu se prizna autorstvo – on tog prava ne može čak ni da se odrekne. On ima isključivo pravo kako će koristiti ostala svoja prava na autorskom delu, odnosno kome će, i pod kojim uslovima, dozvoljavati odnosno zabranjivati upotrebu dela, kao i da li će tražiti naknadu ili ne.

Materijalno pravo traje pedeset godina nakon objavljivanja dela. Moralno pravo ne prestaje istekom materijalnog prava.

Kako autorska dela možete koristiti bez posebne dozvole autora

Podrazumeva se da za korišćenje nečijeg autorskog dela morate imati dozvolu od vlasnka autorskih prava.

Međutim, postoje određene situacije kada možete upotrebiti nečije autorsko delo bez dozvole pa i naknade. To ne iskljuluje obavezu da morate navesti ime autora i izvor iz koga je delo preuzeto, i korišćenjem dela ne smete ugrožavati interese autora.

Autorsko delo možete tako koristiti u službenim postupcima pred sudom ili državnim organima, u javnom informisanju, ali samo ako je delo sastavni deo događaja o kome se informiše i ako se delo saopštava u obimu koji odgvara svrsi izveštavanja, možete koristiti kratke odlomke za nekomercijalne svrhe (nastava, naučno istraživanje..) ili kao ilustacije u sastavu drugog dela, dela za svoje potrebe mogu umnožavati javne ustanove (biblioteke, muzeji, obrazovne ustanove…), možete delo kopirati za svoje lične i nekomercijalne potrebe (uz neka ograničenja), možete delo koristiti za izradu kataloga.

Za ovakvo korišćenje dela postoji mnogo ograničenja tako da je za konkretne slučajeve neophodno da se prouči Zakon.

Koliko dugo traje autorsko pravo

Moralno pravo ne zastareva. Materijalno pravo ističe 70 godina nakon smrti autora odnosno nakon smrti poslednjeg živog autora ako delo ima više autora. Nakon ovog perioda autorsko delo se može koristiti bez naknade.

Zakon

Naša država je zakonom regulisala ovu oblast. S obzirom da nisam uspeo da na Internetu nađem pouzdan izvor, pripremio sam celovit tekst zakona koji možete preuzeti odavde. Obavezno ga pročitajte, jer moj članak samo u skraćenom i uopštenom pogledu objašnjava neke opšte odredbe, a tekst zakona je mnogo detaljniji. Preuzmite tekst zakona: Zakon o autorskim i srodnim pravima (PDF) (4292 downloads )

Kako se autorsko pravo odražava na objavljivanje na Internetu

Kada se sve ovo sabere, stvar je prilično jednostavna: kada objavite na Internetu sadržaj koji ste sami napravili (napisali, nacrtali, fotografisali ili bi kako drugačije), vi stičete autorsko pravo na to delo i vi ste jedini koji možete da odlučiti ko i na koji način to delo može koristiti, kao i da li će za korišćenje plaćati nadoknadu. Vrlo je važno da uz delo naznačite da ste vi autor. Ako na sajtu niste naveli posebne uslove za korišćenje dela, podrazumeva se da korišćenje nije dozvoljeno drugačije nego onako kako ste ga i gde ste ga vi objavili.

Ako želite da u okviru sadržaja koji objavljujete na svom sajtu, uključite i neki sadržaj kome niste autor, morate obezbediti dozvolu od nosioca autorskog prava. Dozvola vam nije potrebna ako koristite odlomak (citat) iz tuđeg dela koji uključujete u svoj članak, ako uz njega naznačite autora i izvor odakle ste odlomak preuzeli. Ako ste na nekom sajtu našli samo odlomak koji je neko drugi upotrebio, a koji želite i vi da upotrebite, sledite vezu ka izvoru i odatle uzmite odlomak i navedite stvarni izvor.

48 Comments

  1. Peđa

    Najbolje je da kontaktirate te medije i zatražite dozvolu da preuzimate tekstove. Najbolje je da je dobijete napismeno.

    Dobro je da ubuduće u kontaktu s anovinarima naglasite da zadržavate pravo da njihove članke objavite na svom sajtu. I to je dobro da bude napismeno.

  2. Tomkens

    Imam jedan proizvod za koji mogu sigurno reci da nema niko u Srbiji a nisam nasao ni na netu nesto slicno. E sad, ako neko hoce da otkupi autorska prava od mene, dali to znaci da ja taj proizvod vise nemogu da proizvodim ili to znaci samo da oni meni placaju za moj „izum“?

  3. Peđa

    To nisu autorska, nego patentna prava. Šta će da bude zavisi od uslova pod kojima im ustupiš prava. Uslovi se dogovaraju i unose u ugovor o ustupanju prava.

  4. Vladimir

    Postovani, ovih dana treba da pocne sa radom moj novi sajt. Sajt bi imao i svoj News odeljak u kojem nameravam da dodam kratke odlomke sa tudjih sajtova koji se bave istom tematikom, da ostavim link za citanje ostatka vesti na izvornom originalnom sajtu i da navedem autora.
    Nadam se da je ovo dovoljno da ne dobijam tuzbe/pretnje tuzbama/iznude novca i sl.
    Moje pitanje je koliko stubaca/karaktera/redova je odlomak koji smem da navedem u mom News delu pre nego postavim link za citanje ostatka vesti na izvornom sajtu? Tj da li postoji ogranicenje u pogledu velicine odlomka i na koji nacin se racuna ukoliko postoji?

    Hvala

  5. Joker

    Pozdrav, veoma koristan tekst. Pošto je potrebno imati dozvolu za korištenje nečijeg autorskog dela, da li neko ima „formu“ te dozvole ili ugovora, kako to treba da izgleda i šta treba da sadrži ?
    Hvala

  6. Joker

    Dobro bi došao neki primer takvog ugovora ili izjave, da se vidi šta treba da sadrži. Još jedno pitanje, kako imati dokaz da je nesto free i za komercijalnu upotrebu. Konkretno vectori, piše na sajtu da je free i za komercijalnu upotrebu, napraviti print screen ili ….. ?

  7. Amika

    Jedno za mene VAŽNO pitanje:

    Vizuelni elektronski roman «Naseljavanje Viz@ntije» objavljujem od 2009. godine na svom sajtu i «blogu», ovo je radna, prva verzija u nastavcima – roman sam redigovao, doradio i sada ga pripremam za klasičnu štampu – 150 strana teksta sa oko 400 fotografija. Fotografije su izbor fotosa dobijenih preko Gugla – «odgovor Mreže» na ključne reči iz romana. Taj preplet narativnog i vizuelnog, drugačijeg nego što ga čitalac ima u svom sećanju i iskustvu, stvara «višak» značenja i novu energiju knjige.

    Znači, fotosi su preneti u drugi kontekst, sa nekomercijalnim, umetničkim ciljem, biće u ograničenom tiražu od 300-500 primeraka. Ujedno, smatram da su elektronski interaktivni sajtovi i «blogovi» pre svega posrednici do čitalaca i javnosti , a ne posednici materijala koje objavljuju, uz njegovu «pravičnu i poštenu upotrebu» od strane drugih.

    U SAD i drugim državama omogućeno je uključivanje tuđih autorskih materijala u nekomercijalno delo drugog autora («pravična, poštena upotreba») bez posebne dozvole. Kod nas je nešto slično primenjivano u sudskoj praksi za tekst – za citate drugog autora: može se citirati do najviše 1/3 tuđeg autorskog dela, uz navođenje autora i podataka o delu.

    Sa fotosa na «blogu» jednim klikom na sliku se saznaju podaci o njoj, to se gubi u štampanoj knjizi. Nameravam da na kraju knjige navedem adrese svih sajtova sa kojih sam ih (posredstvom Gugla) preuzeo, sa podacima koje pruža e-adresa fotosa.

    To izgleda ovako, po stranama romana:

    40 – i38.tinypic.com, krunet.net
    41 – img172.imageshack.us ficabuggymalizj8,
    42 – h-alter.org feminism, 4.bp.blogspot.com vi+dalje+od+planete, pedja.supurovic.net tacka
    43 – protest.ba Rajko Vasic,

    Videli ste, tu je i vaša, Peđina „Tačka“ upotrebljena u tekstu romana kao simbol za nevidljivost.

    Nemam nikakve želje za sudskim procesima sa neizvesnim ishodom. Vi ste Peđa mnogo i dugo radili na Mreži (na mom sajtu je link na vašu «Beležnicu», u odeljku «Preporučujem da pogledate i ovo… «) štitili svoja autorska prava pa bih vam veoma bio zahvalan da mi javite šta mislite o ovome rešenju koji mi se čini jedinim realnim, mogućnim i prihvatljivim s obzirom da je u pitanju nekomercijalna upotreba fotografija, u malom tiražu i u umetničke svrhe, sa navođenjem podataka koji su mi dostupni.

    Srdačno vas pozdravljam

    Milivoj Anđelković

  8. Peđa

    Prema važećem zakonu, morate imati dozvolu autora svake ilustracije pre nego što je upotrebite. To se odnosi na na štampu i na veb sajt.

    Nebitno je sa kojom namerom to činite niti da li imate komercijalni efekat od korišćenja tih autorskih dela.

    I ovo što sada radite na sajtu nije u redu – vi koristite tuđe ilustracije, što je već samo po sebi problem ako nemate dozvolu, ali, preko toga, vi prikazujete te ilustracije tako što ih povlačite sa sajtova na kojima su objavljeni.

    Tako pravite dvostruku štetu, jednu tako što koristite autorska dela bez dozvole, a drugu, što ih prikazujete o trošku sajta koji ih je objavio, najčešće opet autora ili vlasnika prava.

    Preporučujem vam da kontaktirate autore i zatražite dozvolu da upotrebite ilustracije kako na sajtu tako i u štampanom izdanju. Ilustracije za koje dobijete dozvolu prekopirajte na svoj sajt i odatle ih prikazujte kako ne biste pravili trošak drugima.

  9. Amika

    Zahvaljujem na objašnjenju i preporukama. Adrese u osnovnom tekstu svakako ću proučiti.

    Medjutim, o nekim detaljima razmišljam malo drugačije, pa ako vas već nisam zamorio, pogledajte:

    Fotografija jeste autorsko delo, to nije sporno, ali zar njeno prenošenje u umetničko delo nije «citat» drugog autora? Naravno, za ciklus ili niz fotosa istog autora, za neku celinu, neophodna je saglasnost. Medjutim, za jednu fotografiju, u drugom kontekstu koji nije komercijalan i ni u kom obliku nije konkurencija ulozi koju ima objavljeni fotos (informativnoj, edukativnoj, umetničkoj…)? Fotografija zadržava svoju primarnu ulogu i dobija dopunsku – ona je u romanu CITAT DRUGOG AUTORA. Znamo da se u nauci autori cene i rangiraju po tome koliko su citirani u drugim delima, koliko je njihovo delo doprinos za dalji razvoj.

    Poseban problem su e-adrese fotografija. One su najčešće imenovane kao deo operativnog sistema sajta, praktično prisvojene od sajta i uključene u njegove kodove i numeričke rasporede, umesto da sadrže ime autora i naziv fotosa. Stiče se utisak da se e-adresama najčešće sakriva autor i naziv fotografije. One NISU IZBORILE SVOJE AUTORSKO MESTO na sajtovima koji ih objavljuju. Posrednici za njihovo objavljivanje se sve češće ponašaju kao POSEDNICI – posebne rezolucije, mali formati koji se ne mogu uveličati, e-adrese koje praktično sakrivaju autora i time mu neposredno i direktno štete…

    Sve ovo ne ruši principe na koje ste mi ukazali, i koje svakako treba imati u vidu, ali je problem i u tome što su ti principi samo naznačeni i nedovoljni kada je u pitanju elektronsko umetničko delo jer su u praksi okrenuti protiv suštine e-medija – njegove interaktivnosti i komunikativnosti.

  10. Peđa

    Fotografija je celovito autorsko delo i kada je upotrebite, koristite je celu, tako da se to nikako ne može posmatrati kao citat.

    Na razumem zašto vam toliko smeta da kontaktirate vlasnika prava? Ako je voljan da vam dozvoli korišćenje, a često će biti i čak neće ni tražiti da platite, super. A ako nije, praviće vam problem svakako. Bolje je da to rešite, kao što se to kod nas kaže, na dnu njive, nego da kasnije imate komplikacije i da vas potencijalno mnogo košta.

    Kako god okrenete o tome da li su ugrožena autorska prava najpre se pita vlasnik tih prava, a ne onaj koji upotrebljava autorsko delo.

    U svakom slučaju, na sajtu nemojte koristiti fotografije tako da ih vučete direktno sa drugog sajta nego ih prekopirajte kod sebe. Autore potpišite i stavite link do izvora odakle je fotografija preuzeta.

  11. Amika

    Pedja, ne smeta mi da kontaktiram – vama ću se javiti jer je jasan autor, ali kod većine, bar 350 njih, nema autora, često ni naziva fotosa, samo oznake operativnog sistema i sajta. Znači, javiću se posredniku – nešto sam počeo, ali sam dobio tek poneki, vrlo uslovni, odgovor… Njima izgleda da odgovara nejasna situacija.

    Kad kažem citat, mislim na citat iz dela autora – ciklusa, niza, ukupnog… A fotografija to jeste, pogotovu kada je preneta u drugi kontekst, kada nije u istoj funkciji za koju je stvorena ili u kojoj je objavljena.

    Fotosi na sajtu su kopirani kod mene – ima ih tek nekoliko jer mene zanima tekst, ali za „blog“ ste u pravu. To ću morati da menjam. Autore potpišite, kažete. Većinu ni CIA ne bi mogla da utvrdi, iz primera koji sam dao videli ste kako to izgleda. To je stvar koju bi vi, autori fotografija, morali da izborite.

  12. Peščana

    Poštovani Pedja,
    imam ideju da radim suvenire na kojima bi predstavila naše kompozitore klasicne muzike. Na odredjenim proizvodima bi bili štampani delovi partitura (u rukopisu), potpisi i obradjeni portreti kompozitora kao što su: St.St. Mokranjac,
    Ljubica Marić, Kosta Manojlović, Josip Slavenski i Petar Konjović i dr.
    Zanima me kakva je situacija sa autorskim pravima na lik i delo ovih kompozitora, kome platiti nadoknadu za korišćenje ovakvih materijala i kako zaštiti idejna rešenja koja bi se štampala? Do sada sam se putem mejla obratila Zavodu za zaštitu intelektualne svojine i Udruženju kompozitora Srbije, ali ostala sam bez odgovora. Nadam se da ćete Vi moći da mi pomognete ili me bar uputite na pravu adresu.

    Srdačan pozdrav!

    • Peđa

      Po našem zakonu, autorsko pravo ističe 70 godina od smrti autora. Ako autor nije živ, autorsko pravo se prenosi na naslednike, izdavača ili nekoga drugoga, sve zavisi od slučaja do slučaja.

      Ne znam da postoji organizovan način da se za neko autorsko delo sazna ko je nosilac autorskog prava tako da vam predstoji istraživanje.

  13. Dragan

    Cao, Pedja, sve pohvale za tekst odlican je. Imam pitanje vezano za autorska prava za web portal. Naime, ako napravim portal koji ce imati iste funkcije (svrha su tipski oglasi) kao neki portali koji vec postoje u evropi a autentican izgled i kod da li je moguce da tako prekrsim necija autorska prava i budem tuzen? Kako uopste da znam da se moj kod i kod nekog postojeceg sajta ne poklapaju u odredjenim delovima slucajno? Da li postoji institucija koja moze to da mi proveri i potvrdi te stvari, da ne ulazim u poduhvat ne znajuci tako bitne detalje?

    Hvala

    • Peđa

      Ideja nije predmet autorskog prava. To je stvar patenta. Nažalost, proveriti takve stvari nije baš jednostavno. Obično se time bave advokati koji imaju iskustva sa patentnim pravima.

  14. Sergio

    Pozdrav,
    Koliko vidim, ova tema neće nikada zastariti. Svaka čast za članak, dosta sam naučio o ovoj temi zahvaljujući samom članku i odgovorima na pitanja.
    I ja bih te pitao nešto…
    Ovo je link ka mom video klipu na JuTjubu (YouTube) http://www.youtube.com/watch?v=kr-F1XQM_CI
    Ovaj klip je dobio neku vrstu zabrane na YT za moju eventualnu zaradu zbog neke agencije koja je ovlašćena od samih autora. Pre nego što sam napravio klip i postavio na YT čitao sam o FAIR USE zakonu. Da li sam pogrešno shvatio zakon ili da šaljem zahtev YT-u da skine zabranu jer je u pitanju parodija.
    1.Da li smem da radim slične video klipove?
    2.Možda da na kraju snimka napišem spisak šta je sve korišćeno?
    3.Da li smem da koristim samo deo neke emisije bez dozvole autora (slika, video od 5-10 sekundi) za eventualnu parodiju, komentar ili kritiku?
    4.Ako YT podleže američkom zakonu a ja sam iz Srbije, šta u slučaju ako po jednom zakonu može a po drugom ne?
    Izvini zbog moje opširnosti. Odgovor na treće pitanje mi je najbitniji. Hvala unapred.
    Veliki pozdrav.
    Sergio

  15. Pera

    Ako su Mika i Zika zajedno pravili fotografije, Mika istrazio predeo pa doveo Ziku da ga fotka, cije autorsko delo su nastale fotke, Mikino ili Zikino?

    • Peđa

      Ako su sklopili neki ugovor onda je onako kako su ugovorili.

      Ako nisu, onda je autor onaj ko je napravio fotografije. Ako su se oba dogovarali oko kadrova i kompzicija onda su oba autori. Ako je Mika Žiki samo pokazivao mesta ali se nije mešao u fotografisanje, onda je on samo bio vodič.

      Ovo je naravno, lično mišljenje. Mika i Žika bi trebalo da se obrate advokatima za savete, a ako se ne slože onda konačno mišljenje može da donese sud.

Ostavite odgovor na Peđa Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popunite izraz tako da bude tačan: *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.