Izbornik Zatvoriti

Novi pristup autorskim pravima

Skraćena veza: https://pedja.supurovic.net/veza/6601

U članku Sprema li se reforma sistema autorskih prava? od pre nekoliko meseci, pisao sam o neodrživosti sadašnjeg sistema zaštite autorskih prava koji omogućava vlasnicima prava na naknade po osnovu autorskih prava da ostvaruju nerealno visoke zarade koje daleko prevazilaze vrednost autorskog dela i pretpostavio da se može očekivati da će doći do promena u načinu kako će ovo pitanje biti tretirano.

Naišao sam na jedan zanimljiv primer koji pokazuje da je moguće ostvariti pravičnu nadoknadu za autorsko pravo a da autorsko delo ostane dostupno svima. Dva programera, Rafael Hercog (Raphaël Hertzog) i Roland Mas (Roland Mas), autori su knjige Administratorski priručnik za Debijan (Cahier de l’admin Debian) namenjene administratorima operativnog sistema Debijan (Debian). Knjiga je postala veoma tražena ali je veliko ograničenje bilo to što je ona napisana na francuskom jeziku. Odlučili su da se upuste u posao da naprave prevod knjige na engleski jezik.

Kako njih dvojica potiču iz okruženja koje je skoro potpuno okrenuto otvorenom kodu, želeli su da i prevod urade na isti način – da knjigu ustupe svima na slobodno korišćenje. Ipak, kako prevođenje knjige zahteva dosta vremena imali su sasvim razumno očekivanje da dobiju odgovarajuću nadoknadu za svoj rad.

Procenili su da je dvojici ljudi potrebno da tri meseca rade puno radno vreme kako bi prevod bio urađen. Kao minimalan trošak izrade prevoda su odredili iznos od 15.000 evra, a kao iznos koji je dovoljan da isplati i autorska prava na korišćenje prevoda su odredili 10.000 evra. Kada se odbiju svi troškovi, porezi i takse, od prikupljenih 25.000 evra, njima dvojici bi ostala zarada od po 2100 evra mesečno.

Napravili su dva cilja: da obezbede finansiranje izrade prevoda i da obezbede finansiranje isplate autorskih prava. Pokrenuli su dve kampanje za finansiranje ova dva cilja. Ispunjenje prvog cilja bi obezbedilo 15.000 evra za finansiranje prevoda, ali bi knjiga nakon toga mogla samo da se kupi, bez prava dalje distrubicije. Ukoliko bi i drugi cilj (prikupljanje još 10.000 evra) bio ispunjen, knjiga bi postala besplatna, a njeno distribuiranje potpuno slobodno. U kampanji je mogao da učestvuje svako ko bi dao prilog od 10 ili više evra a dobio bi besplatno i kopiju knjige.

Krajem novembra 2011. završena je prva kampanja koja je obezbedila potreban novac za prevod. U njoj je učestvovalo 673 osobe. Započet je prevod, a nastavljena je druga kampanja za isplatu autorskih prava.

U aprilu 2012, uz priloge 387 osoba i dve firme, završena je i kampanja za otkup autorskih prava. Knjiga je ovih dana, objavljena pod slobodnim licencama Creative Commons BY-SA-3.0 i GPL-2+. Možete je preuzeti sa http://debian-handbook.info/get/now/ u PDF formatu, a ako želite, možete kupiti štampano izdanje po ceni od 44,9 evra (bez uračunatih poreza i troškova slanja).

Na ovaj način je prevaziđen problem pomirenja interesa autora za pravičnom nadoknadom i interesa javnosti da ima slobodan prustup znanju koje predstavlja autorsko delo. Zadovoljni su autori a svakako su zainteresovani i svi oni kojima je ova knjiga interesantna.

11 Comments

  1. dos equis

    …“neodrživosti sadašnjeg sistema zaštite autorskih prava koji omogućava vlasnicima prava na naknade po osnovu autorskih prava da ostvaruju nerealno visoke zarade koje daleko prevazilaze vrednost autorskog dela“…

    ako se slazes, da mi prvo ustanovimo sta je ovde cije i ko kome odredjuje cenu njegove sopstvene imovine?

    da se razumemo, nekakvu vrednost svaka budala moze da odredi, vec kako mu padne. razni procenitelji, razni cobani, razni strucnjaci, eksperti, i sl mogu da se bave procenjivanjem vrednosti, do mile volje. a bez obaveza. moze lako da ispadne, uf izvinte, malo smo pogresili u proceni. i nikom nista. jel da?

    neki kazu da trziste odredjuje vrednost, sto je cesto bas tako, ali je veoma pogresno. npr ceca, jelena karleusa i sve ostale pevaljke su danas na velikoj ceni. prave lovu, na milione. a kolika im je vrednost? nula.

    pazi, da ne pomesas pojmove cena i vrednost. npr dijamant ima ogromnu cenu. skupa stvar, jasno. a koliku ima vrednost? zavisno od okolnosti. ako se nalazis u dajmond distriktu u njujorku, svaki karat ti vredi $3000-$5000. ako ti i ne vredi bas toliko, ono te sigurno kosta barem toliko, a mozda i vise. zateknes li se recimo na pustom ostrvu bez vode i hrane, a imas 5 kila dijamanata od 1 karat. kolika im je vrednost, kad umireds od zedja i glada? dao bi svih 5 kila dijamanata za casu vode. ukljucujuci i onu recikliranu, npr vodu od pranja nogu. zar ne?

    da li se ti slazes da je jedino normalno i posteno da cenu tvoje imovine odredjues jedino ti sam? i da je apsolutno nevazno sta npr ja mislim o VREDNOSTI TVOJE imovine. imas npr neki tamo bicikl i on je tvoj. i ja mogu ili da ga kupim ili da ga ukradem. a mogu da ga platim samo onoliko koliko ti trazis za taj bicikl, ako hoces da ga prodas. bez obzira koliko slican bicikl kosta, ti mozes da trazis koliko god hoces. a ja cu vec da vidim, pa cu da ti platim TVOJU CENU bez obzira na vrednost, ili da taj bicikl poljubim pa ostavim. a mogu i da ga ukradem.

    a sad malo iz uvodnog citata: ko je taj koji propisuje koja je realna zarada, a koja nerealno visoka zarada? sto je tebi malo, da li je i meni malo? ili mnogo? ili nerealno?

    poenta autorskih prava, kao i biznisa, kao i ove sulude trke u koju smo se svi upustili, hteli ili ne, je upravo u pribavljanju sto vice novca. autorsko delo je imovina. tvoja imovina – tvoja cena. tvoja odluka da li hoces da je prodas. mozes i da unistis svoju imovinu, ako tako odlucis. i nikom nista. jer ti si vlasnik mozes sa svojom imovinom da radis sta hoces.

    bilo kakav kocept nekakvog besplatnog deljenja, nekakve creative commons licence, sve je to ispiranje mozga i obican KULUK. zasto bre da delis za badava svoj rad? kakv bre interes javnosti? jel ti javnost kupuje racunar i placa racun za struju i hranu?

    razumi da ovo sto ti pises ovaj blog jeste tvoja imovina. tvoj rad, tvoj znoj. pa ako te ne mrzi, bas bih volo da saznam sta ti mislis: zasto bi bilo ko delio svoju imovinu bilo sa kim, besplatno?

    jer ako imovinu delis besplatno, daj da svratim, da odmah podelimo tvoja kola, tvoju ustedjevinu i tvoj rad. i da mi ti lepo napravis web sajt, ali za badava. a ja da se koristim. jel moze tako?

  2. Peđa

    Ovo što si napisao bi imalo smisla da postoji realno tržište jer cenu određuje tržište a ne to pošto neko nešto hoće da proda ili pošto neko nešto hoće da kupi.

    Problem sa tržištem je što je ono nerealno, često je uslovljeno ucenama ili kartelskim ponašanjem kojima se veštački podižu cene.

    Kada je tržište takvo, onda je neminovno da ono bude na neki način uređeno, kako bi se onemogućilo mešetarenje.

    I na kraju, ne zaboravi, ja sam autor i živim od toga što napravim i prodam, i sve što pišem o autorskim pravima pišem iz tog ugla.

  3. dos equis

    onda ne razumem zasto blicu nisi poslao racun za koriscenje tvoje fotografije?

    ovako, fotka ti se prokurvala, koristi je ko kako stigne i gde hoce. nateraj ih da ti posteno plate, jer bas je dobra fotka. ne daj dusmanima da otimaju tvoje nekaznjeno i koriste besplatno, nego se obrusi na lopove svom snagom. blic je strana kompanija, zasto bi ti svojim radom pomagao bilo koga, pogotovo strance i svoju imovinu delio pod moranje?

  4. dos equis

    izvini ako ti se ne dopada kad razumem da se tvoja fotka prokurvala. ipak se nadavala svakom do mile volje ko je naleteo i hteo da je upotrebi i iskoristi kako mu je zgodno. kao radodajka. jel tako bolje zvuci?

    zato jer si sam dozvolio besplatno koriscenje: https://pedja.supurovic.net/internet-velika-besplatna-samoposluga-za-novine pa ne razumem po kom pravnom osnovu bi poslao racun za ono sto si sam svojevoljno vec proglasio za besplatno? i dobre komentare su ti napisali citaoci tog clanka, jer ni oni ne vide svrhu clanka gde konstatujes da ti koriste fotke kako hoce, ali nista ne preduzimas da to ili sprecis, naplatis ili ih nateras da se podrvgnu uslovima koje si sam nalozio. jer koliko se vidi, ni posle 2 godine te nisu potpisali kako si im izricito nalozio.

    da si amater, hobista, pa i da razumem. ovako, zaista ne shvatam svrhu te ideje da besplatno davas svoje fotke, samo uz uslov da te potpisu. i kad te ne potpisu, onda mozes da im pljunes pod prozor. da ne ocekujes da se proslavis kao fotograf ako te potpise blic ili glas javnosti? potpis u toj novini vredi kao i potpis zlatnim slovima na krpi za brisanje nogu. da nece klijenti da saznaju za tebe kao fotografa pa da te angazuju i plate? nece, jer danasnja stoka samo gleda kako da izvrda i da ne plati nista sto nije moralno, tj pod moranje. dok ih ne nateras.

    da ne razumes pogresno, ja cenim tvoj rad i dopada mi se, pa se nerviram zajedno stobom sto se sve ovo desava, pa su mozda ova moja pitanja i komentari podesnija za privatnu prepisku. ako tako odlucis, a ti ne objavljuj ovo, nego ostavi neku adresu gde po potrebi moze da ti se obrati.

    pozz.

    • Peđa

      Odbijam svaku insinuaciju da sam ja kriv što me je neko pokrao (ili da je bilo koji autor kriv kada ga pokradu). Takav tvoj pristup je za mene neprihvatljiv, naročito zato što se očigledno niti razumeš u celu problematiku.

      Tvoje nepoznavanje autorskog prava i slobodnih licenci je očigledno a ni sa činjenicama ne barataš baš najbolje. Na primer, ja nisam profesionalni forograf nego baš bedni amater i hobista, kojem ne priznaješ autorsko pravo kao profesionalcima.

      S obzirom na način kako to voliš da diskutuješ nemam neku preteranu želju da se dalje upuštam, naročito ne privatno. Ovde ti odgovaram jer sam prozvan, a komentari će ti biti objavljivani sve dok budu sročeni na prihvatljiv način (mada si već prešao granicu prihvatljive neuljudnosti).

  5. dos equis

    Nisi nigde mogao da pročitaš da sam napisao da tebe krivim što su te pokrali. To si jednostavno izmislio, kao i što proizvoljno ovde tvrdiš da ti znaš šta ja priznajem, a šta ne priznajem. Samo se čudim što se ovde žališ da ti kradu fotke i članke, ali ne navodiš da si bilo šta preduzeo.

    Te tvoje slobodne licence sam već spomenuo gore, što bi ti bilo dobro da prihvatiš. Izmislili su to samo da zamajavaju ljude i još su vas ubedili da to sami odaberete. Kakva je korist od takve „licence“? Bilo bi sjajno kad bi ti mogao i jednu jedinu prednost te licence ili bilo kakav smisao da navedeš ovde.

    Pre 2 dana ovde pišeš da si autor i da živiš od onog što napraviš i prodaš, a sad pišeš da si amater i hobista? Pajki sak: profesionalac ne znači da je genije za posao kojim se bavi, ili da je dobar u tom što radi, nego jedino znači da živi od tog svog posla, zanata, profesije. Bez obzira koliko nema pojma ili uspeha u svom poslu.

    • Peđa

      Žao mi je, ali iz svega što si napisao ja sam te tako razumeo. Inače, jesam pisao i o konkretnim koracima koej sam preduzimao i koji su imali rezultate ali nemam potrebu da sve to iznosim.

      To, šta ću ja, kao autor, da radim sa onim što sam napravio i da li ću i kako da dajem drugima je moja stvar.

      Od hiljada i hiljada fotografija samo nekoliko sam objavio pod slobodnom licencom i zažalio, najpre zato što Vikipedija ne zaslužuje da joj se išta daje besplatno, a zatim i zato što su te fotke postale najkradenije.

      No, i dalje ne mislim da je slobodna licenca loša, čak mislim da je neophodna za dalji razvoj naše civilizacije, ali ne zagovaram da sve treba da bude pod slobodnom licencom.

      To što sam autor fotografija i što objavljujem članke ne znači da sam profesionalac. Ja ne živim od fotografije, pisanja i objavljivanja. To nije moj posao, nego hobi.

  6. dos equis

    Nije strašno, glavno je da se sad razumemo. Ali nije samo stvar pojedinca šta će da uradi sa svojom fotografijom, da li će da je deli besplatno ili da je prodaje, nego ta njihova odluka utiče i na druge, pa ti talenti što dele svoje besplatno treba da se zamisle šta zapravo čine?

    Jasno je da si zažalio što si se opredelio da deliš svoje besplatno. Tako si pričinio štetu drugim fotografima koji svoje fotke prodaju. Ne zaboravi, neki fotografi hrane svoju decu od svog posla. Jel` fotograf treba da postane moler ili da kopa kanale da bi prehranio decu, zato što neki dele svoje slike besplatno?

    Bez obzira šta su napisali objašnjavajući te lažne i štetne besplatne licence da se nešto deli za badava, shvati i razumi da si uložio vreme i napor da se popneš na ono brdo i uslikaš Užice, a fotoaparat si platio svojim novcem. Nema tog interesa javnosti i čovečanstva koji bi mogao da opravda tvoj postupak da podeliš svoje slike besplatno, uz obavezu potpisivanja autora i „preuzeto sa“ koju ti i onako niko ne uvažava i gazi je namerno.

    Ubedićeš me u suprotno jedino kad odeš u radnju i uzmeš jednog solidnog NAJKONA ili kakvog Kenona od $5000 i kažeš prodavcu magične reči „preuzeto ZA“. Pa da ne bi išao kući peške, svratiš u auto salon i isteraš neku limuzinu i dobaciš prodavcu magične reči slobodnih licenci „preuzeto ZA“ a trgovac ti još maše za srećan put sav srećan kao kuče u liftu. Pa svratiš na pumpu da naspeš goriva, a umesto da platiš, ti lepo kažeš prodavcu „preuzeto ZA“.

    Posmatraj ceo svet od činjenice da nema ništa besplatno, pa ćeš ti lično tako ljudskoj civilizaciji više da doprineseš kad imaš svoj novac u svom džepu. Pa odeš lepo da ga potrošiš u radnju ili kafanu, pa se para vrti, pa se plati porez, pa se otvaraju radna mesta, pa svako ima neke koristi, nego što deleći fotke za badava uništavaš profesiju fotografa i cene fotoaparata. I ceo Japan tako može da propadne. Jel ti sad malo jasnije?

    • Peđa

      Ma ne razumeš ti kako to uopšte funkcioniše sa slobodnim licencama.

      Najpre, ja dajem besplatno ili radim besplatno za javno dobro a ne na način koji ugrožava tuđi posao. Kad god sam tako činio, čino sam to iz uverenja da tako treba da uradim.

      Kao što rekoh od nekoliko hiljada fotografija ja sam pod slobodnom licencom objavio svega nekoliko fotografija, tako da su tvoje opaske neumesne i preuveličane.

      Ne, ne mogu da uzmem fotoaparat besplatno, ali sam mnogo toga, a od svega najviše znanja, dobio od drugih ljudi sasvim besplatno i smatram svojom obavezom da svoje znanje podelim sa drugima na isti način.

      Žao mi je ali je meni neprihvatljiv svet u kome nema ništa besplatno i u kome se najmanja sitnica naplaćuje. U tako sebičnom svetu odbijam da živim, pa makar i na svoju štetu izraženu u parama.

  7. Milan Kokotovic

    Sta mislite, koliko bi ljudi u ovoj zemlji bilo racunarski pismeno da su morali Microsoftu da placaju za operativni sistem koji su koristili i za Office programe, a drugim firmama za skupe software. Sta mislite, koliko bi ljudi znalo da radi u Auto Cadu ili Photoshopu? Mi smo mala i siromasna zemlja sa svim posledicama koje ta konstatacija nosi. Uostalom, to se odnosi i na druge siromasne zemlje. Kako i kada bude rasla kupovna moc stanovnistva tako ce se i kod nas stvar oko autorskih prava zaostravati. Sto se tice ozbiljnijeg domaceg softvera, plasirati to na trzistu je sve teze. Zasto? Potrazite softver koji vam treba na Indijskim sajtovima , pa cete videti sta se sve nudi od strane vrlo profesionalnih i ozbiljnih tamosnjih programera

Ostavite odgovor na Peđa Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popunite izraz tako da bude tačan: *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.