Izbornik Zatvoriti

Osnovni geografski kartografski pojmovi

Skraćena veza: https://pedja.supurovic.net/veza/2550

Da biste mogli da upotrebljavate karte neophodno je  poznavanje nekih osnovnih geografskih pojmova važnih za kartografiju.

Koordinatni sistem

Zemljina kugla je elipsoid (spoljoštena sfera) i da bismo mogli da odredimo neku tačku na njoj neophodno je da se uvede koordinatni sistem. Ima više načina označavanja koordinata i kordinatnih sistema, a najčešće se koristi sistem sa određivanjem geografske širine i geografske dužine.

geografski-koordinatni-sistem

Lučno (uglovno) izražavanje koordinata

Položaj tačke se zavisno od koordinatnog sistema izražava u stepenima (lučno rastojanje od Ekvatora u odnosu na središte Zemlje. Ovako izražena vrednost pokazuje ugao koji zaklapaju duži povučene iz centra Zemlje kroz referentnu tačku i tačku kojoj određujemo mesto.

Ugao u stepenima se izražava na tri načina:

– stepeni, minuti i sekundi kao decimalan broj: 43° 44′ 23.9305″

– stepeni i minuti kao decimalni broj: 44° 44.3988′

– stepeni kao decimalni broj:  43.739981°

U praksi se sreću sva tri načina beleženja lučnih koordinata. Prvi se najčešće koristi za obeležavanje na kartama, a poslednji se naročito koristi kada se rade proračunavanja. Za potrebe računanja se stepeni često preračunavaju u radijane.

Metričko izražavanje koordinata

Položaj tačke se može izraziti i metrima, kada je određeno rastojanje od referentne tačke do tačke kojoj određujemo poziciju.

Dobra strana je veoma lako merenje i izračunavanje uz pomoć lenjira i uglomera. Loša strana metričkog sistema je u tome što se zakrivljenje Zemljine površine mora precizno prikazati na kati koja je ravna površina, tako da se zadovoljavajuća preciznost može postići samo na kartama koje prikazuju male površine.

Zbog toga se metrički sistem koristi isključivo za karte koje pokazuju male površine, a koje se koriste za orjentaciju na terenu, gde je merenje u metrima neophodno, kao što su topografske, katastarske  i slične karte.

Geografska širina

Položaj tačke severno ili južno u odnosu na ekvator se naziva geografska širina ili latituda (latitude). Geografska širina prema severnom polu se označava pozitivnim, a širina prema južnom polu negativnim brojem. Često se i jedna i druga širina izražava pozitivnim brojevima koje sledi oznaka da li se radi o severnoj (N) ili južnoj (S) geografskoj širini.

Ekvator ima geografsku širinu 0°, Severni pol se nalazi na 90° (90° N), a južni pol na -90° (90° S).

Uporednici (paralele)

Uporednici ili paralele su zamišljeni krugovi koji povezuju sve tačke na površini Zemljine kugle koje se nalaze na istoj geografskoj širini. Najveći uporednik je Ekvator (Equator), dužine 40,075 km, a ostali, manji uporednici su mu paralelni i nalaze se severno i južno.

Geografska dužina

Položaj tačke istočno ili zapadno od Griničkog podnevka se naziva goegrafska dužina ili longituda (longitude). Geografska dužina prema istoku se označava pozitivnim brojem, a dužina prema zapadu negativnim. Često se i jedna i druga dužina izražavaju pozitivnim brojevima koje sledi oznaka da li se radi o istočnoj (E) ili zapadnoj (W) geografskoj dužini. Najveća geografska dužina je 180°, odnosno -180°.

Podnevci (meridijani)

Podnevak ili meridijan je luk koji spaja Severni i Južni pol prostirući se pravcem sever-jug. Ovaj luk nema oblik polovine kružnice zato što je Zamlja blago spljoštena na polovima i njen poprečni presek na pravcu sever-jug je u stvari elipsa. Podnevci su dobili naziv po tome što je Sunce tačno iznad ovog podnevka u podne.

Za razliku od Ekvatora koji se prirodno izdvaja među uporednicima, podnevci su svi jednaki, tako da je dogovorno izabran podnevak koji prolazi kroz opservatoriju u Griniču kao nulti. Grinički podnevak se koristi kao početni (Prime meridian) u određivanju geografske dužine i njegova gografska dužina je 0°. Ostali podnevci se prostiru istočno i zapadno od Griničkog podnevka.

Za podnevke je karakteristično da svaki od njih zaklapa ugao od devedeset stepeni sa uporednicima na mestu ukrštanja.

Podnevak koji se nalazi nasuprot Griničkom na 180° je upotrebljen za datumskugranicu, jer najvećim delom prolazi preko okeana. DAtumska granica većim delom prati ovaj meridijan osim u naseljenim područjima gde je ona pomerena iz praktičnih razloga. Prilikom prelaska preko datumske granice datum se pomera, pa tako ko pređe sa istoka na zapad pomera kalendar za jedan dan unazad, a ko prelazi sa zapada na istok vraća kalendar za jedan dan.

57 Comments

  1. pLs

    teo bih da vam postavim jedno pitanje…..koliko ima meridijana a koliko i paralela tacno…xvala u napred.! :) :)

  2. Laza

    Da li ste negde pisali o pomovima „geographic coordinate system“,“projected coordinate system“ i „vertical coordinate system“. Hteo bih da saznam nesto vise o njima…
    Takodje, ako mi je lokacija u Beogradu oznacena na nacin „7453692,71m i 4953636,738m o kakvim koordinatama i koordinatnom sistemu je rec? Kako najlakse prebaciti ove kordinate u stepene, minute. Hvala!

    • Peđa

      Na svernoj polulopti:
      23,5° severni povratnik ili rakova obratnica
      66,5° arktički polarni krug ili severni polarnik

      Na južnoj polulopti:
      23,5° južni povratnik ili jarčeva obratnica
      66,5° antarktički polarni krug ili južni polarnik

    • Peđa

      Rijas je priobalna rečna dolina koju je potopilo more i tako napravilo zaliv. Rijasi su karakteristični za predele sa brdovitim ili planinskim obalama.

      Ima ih u Portugalu, Španiji, na južnoj obali Engleske i Irskem na istočnoj obali Australije, u Novom Zelandu, u južnoj Kini, severnom Japanu…

  3. Mila

    Jel moze neko da mi objasnu kako da izracunam: podrucije izmedju 15 stepeni 30S i 8 stepeni i 30N zahvata koliko stepeni geografske sirine?

  4. mimi

    koliko okeana preseca datumska granica?koji kontinent nema ekumenu?koje su unutrasnje a koje spoljasnje sile zemlje?molim pomoc

  5. brunnionnis

    Pitanje vezano za računanje koordinata.
    zadatak je ako kroz neku točku x prolazi meridijan koordinata 17° 17′ 21“ E po nultom meridijanu (Greenwichu) da se izračuna kolika je koordinata po Pariskom meridijanu (2°20’14“)
    postupak ide tako da se od koordinata za točku x oduzmu koordinate za pariz, pa meni nije jasno kako to izračunati ako (u ovom slučaju) minute u točki x su manje vrijednosti nego kod Pariza, kako i u što se to pretvara. Unaprijed hvala

    • Peđa

      Od koordinate po Griniču oduzmeš koordinatu Pariskog meridijana i to je to. Sve zapadno od Pariskog meridijana će biti negativan broj.

  6. petar pekovic

    Evo o cemu se radi:
    zelim na najlaksi moguci nacin da dokazem oblik zemlje i to u teoriji za pocetak zvuci vrlo prosto,mada ocekujem velike probleme u praksi,kao i obicno.

    ja sam se uhvatio za ekvator ali moze bilo koja latituda i mozda je bolja neka sa manjom duzinom.

    Ukoliko je ekvator pravac onda smo na ravnoj povrsini zemlje
    Ukoliko je ekvator pravo pravolinisko kretanje onda smo na lopti
    Ovo vazi za bilo koju latitudu.
    Pravaz u zavisnosti od kretanja moze da bude ikrug i pravo
    a pravo je pravolinisko.

    Zato mi treba pomoc sa tacnim pozicijama ekvatora ili neke latitude ispod ili iznad ekvatora.
    Znam da latitude ispod ekvatora ukoliko se pokazu duze mogu da dokazu da je zemlja lopta ali malo veca nego zvanicno ili da je ravna ,pa sad pitam na koj nacin najbolje mogu da dodjem do odgovora

  7. petar pekovic

    Mislio sam tacna mesta kroz koja prolazi,za ekvator ili bilo koju latitudu.da vidim kako to izgleda na karti

  8. Nina

    Da li mozete da mi kazete razliku izmelju karte i mape? Profesor tdvrdi da to nije sinonim… Unaprijed hvala.

    • Peđa

      U smislu geografske karte odnosno geografske mape ja bih rekao da su sinonimi. Reč „karta“ nam je došla iz grčkog a reč „mapa“ iz latinskog a odnose se na isti pojam.

      Karta se uglavnom odnosi na jedan list koji sadrži geografsku kartu a mapa može da predstavlja to isto ali pored toga može i da predstavlja omotnicu koja sadrži više listova karata.

      Karta
      http://www.vokabular.org/?search=karta

      Mapa
      http://www.vokabular.org/?search=mapa

      Profesor da je neki profesor on bi objasnio.

Ostavite odgovor na Teddy Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popunite izraz tako da bude tačan: *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.