Izbornik Zatvoriti

Osnovni geografski kartografski pojmovi

Skraćena veza: https://pedja.supurovic.net/veza/2550

Da biste mogli da upotrebljavate karte neophodno je  poznavanje nekih osnovnih geografskih pojmova važnih za kartografiju.

Koordinatni sistem

Zemljina kugla je elipsoid (spoljoštena sfera) i da bismo mogli da odredimo neku tačku na njoj neophodno je da se uvede koordinatni sistem. Ima više načina označavanja koordinata i kordinatnih sistema, a najčešće se koristi sistem sa određivanjem geografske širine i geografske dužine.

geografski-koordinatni-sistem

Lučno (uglovno) izražavanje koordinata

Položaj tačke se zavisno od koordinatnog sistema izražava u stepenima (lučno rastojanje od Ekvatora u odnosu na središte Zemlje. Ovako izražena vrednost pokazuje ugao koji zaklapaju duži povučene iz centra Zemlje kroz referentnu tačku i tačku kojoj određujemo mesto.

Ugao u stepenima se izražava na tri načina:

– stepeni, minuti i sekundi kao decimalan broj: 43° 44′ 23.9305″

– stepeni i minuti kao decimalni broj: 44° 44.3988′

– stepeni kao decimalni broj:  43.739981°

U praksi se sreću sva tri načina beleženja lučnih koordinata. Prvi se najčešće koristi za obeležavanje na kartama, a poslednji se naročito koristi kada se rade proračunavanja. Za potrebe računanja se stepeni često preračunavaju u radijane.

Metričko izražavanje koordinata

Položaj tačke se može izraziti i metrima, kada je određeno rastojanje od referentne tačke do tačke kojoj određujemo poziciju.

Dobra strana je veoma lako merenje i izračunavanje uz pomoć lenjira i uglomera. Loša strana metričkog sistema je u tome što se zakrivljenje Zemljine površine mora precizno prikazati na kati koja je ravna površina, tako da se zadovoljavajuća preciznost može postići samo na kartama koje prikazuju male površine.

Zbog toga se metrički sistem koristi isključivo za karte koje pokazuju male površine, a koje se koriste za orjentaciju na terenu, gde je merenje u metrima neophodno, kao što su topografske, katastarske  i slične karte.

Geografska širina

Položaj tačke severno ili južno u odnosu na ekvator se naziva geografska širina ili latituda (latitude). Geografska širina prema severnom polu se označava pozitivnim, a širina prema južnom polu negativnim brojem. Često se i jedna i druga širina izražava pozitivnim brojevima koje sledi oznaka da li se radi o severnoj (N) ili južnoj (S) geografskoj širini.

Ekvator ima geografsku širinu 0°, Severni pol se nalazi na 90° (90° N), a južni pol na -90° (90° S).

Uporednici (paralele)

Uporednici ili paralele su zamišljeni krugovi koji povezuju sve tačke na površini Zemljine kugle koje se nalaze na istoj geografskoj širini. Najveći uporednik je Ekvator (Equator), dužine 40,075 km, a ostali, manji uporednici su mu paralelni i nalaze se severno i južno.

Geografska dužina

Položaj tačke istočno ili zapadno od Griničkog podnevka se naziva goegrafska dužina ili longituda (longitude). Geografska dužina prema istoku se označava pozitivnim brojem, a dužina prema zapadu negativnim. Često se i jedna i druga dužina izražavaju pozitivnim brojevima koje sledi oznaka da li se radi o istočnoj (E) ili zapadnoj (W) geografskoj dužini. Najveća geografska dužina je 180°, odnosno -180°.

Podnevci (meridijani)

Podnevak ili meridijan je luk koji spaja Severni i Južni pol prostirući se pravcem sever-jug. Ovaj luk nema oblik polovine kružnice zato što je Zamlja blago spljoštena na polovima i njen poprečni presek na pravcu sever-jug je u stvari elipsa. Podnevci su dobili naziv po tome što je Sunce tačno iznad ovog podnevka u podne.

Za razliku od Ekvatora koji se prirodno izdvaja među uporednicima, podnevci su svi jednaki, tako da je dogovorno izabran podnevak koji prolazi kroz opservatoriju u Griniču kao nulti. Grinički podnevak se koristi kao početni (Prime meridian) u određivanju geografske dužine i njegova gografska dužina je 0°. Ostali podnevci se prostiru istočno i zapadno od Griničkog podnevka.

Za podnevke je karakteristično da svaki od njih zaklapa ugao od devedeset stepeni sa uporednicima na mestu ukrštanja.

Podnevak koji se nalazi nasuprot Griničkom na 180° je upotrebljen za datumskugranicu, jer najvećim delom prolazi preko okeana. DAtumska granica većim delom prati ovaj meridijan osim u naseljenim područjima gde je ona pomerena iz praktičnih razloga. Prilikom prelaska preko datumske granice datum se pomera, pa tako ko pređe sa istoka na zapad pomera kalendar za jedan dan unazad, a ko prelazi sa zapada na istok vraća kalendar za jedan dan.

57 Comments

  1. SSpin

    Sve pohvale na clanku, i uzivao sam citajuci, iako mi je uglavnom sve bilo poznato. Bas fino si razlucio neke stvari – kratko i jasno ;-) .

    Samo bih hteo da dodam da kada pricamo o obliku zemlje, malo detaljnije, kazemo da je elipsoid, tacnije sferoid, a najtacnije (usled specificnosti blago „spljostenih“ polova) geoid.

    I recimo napomenuo si da su meridijani sve jednaki, i ima ih 360 (na svakih 15 stepeni, pa lakom matematikom dobijemo povezanost sa brojem 24 (jedan dan) ).

    Paralele nisu jednake, kao sto si pomenuo, samo su, jelte, paralelne :), i ima ih 180 (90 + 90). Kranje paralele (sever i jug) oznacene su tackom.

    Pozdrav iz Nisa od jos jednog ljubitelja geografije ;-)

  2. Peđa

    Hvala na lepim rečima. Osvrnuo bih se malo na upotrebljene izraze. Sferoid je oblik kome je poprečni presek kružnica, elipsoid je oblik kome je poprečni presek elipsa, i on j epodvarijanta sferoida.

    Geoid je nešto drugo i namerno ga nisam sada pominjao, jer on postaje važan tek u dubljem zalaženju u teoriju navigacije.

    Zemlja nije pravilnog oblika i sferoid samo približno opisuje taj oblik. Veća preciznost opisa oblika Zemlje se postiže definicijom ekvipotencijalne površi – površi na kojoj je u svim tačkama isti potencijal sile Zemljine teže i ta sila je uvek upravna na površ) na srednjem nivou mora. Ova površ se naziva geoid.

    Goid je nepravilna figura jer prati stvarni oblik Zemlje i, naravno, odstupa od oblika sferoida. Sferoid se koristi za grubo određivanje pozicije, a kada je potrebna precizna navigacija, kao što je GPS, onda se koristi geoid. On je i osnova za određivanje nadmorske visine.

    U upotrebi geoida se pojavljuje dodatna komplikacija, što postoji mnogo matematičkih definicija geoida koje su sve prilagođene određenim mestima upotrebe, radi postizanja što veće preciznosti utvrđivanja položaja.

    Ali, kao što rekoh, to sve postaje bitno tek kada se izrađuju karte i potreban je visok nivo preciznosti. Onome ko karte koristi najčešće je to nebitno. Dovoljno je da je, suštinski, sve isto kao i kada se koristi elipsoid.

    Što se tiče broja podnevaka i paralela, namerno sam izbegao pobrojavanje jer smatram da ih ima bezbroj. Naime, svaka tačka na Zemljinoj površini predstavlja ukrštanje jednog podnevka i paralele, samo što to ne moraju biti celi brojevi stepeni. Podnevci i paralele koje si ti prebrojao se izdvajaju samo zato jer se nalaze na celobrojnim stepenima.

  3. Andrej

    Treba mi pomoc, kako da pretvorim metricke koordinate u stepene i da me na taj nacin GPS dovede do zeljene tacke?

    Hvala i pozdrav

  4. Teodora

    Hvala puno!Ovo cemi dosta pomoci na casu geografije..samo me zanima ga li na ovom sajtu ima nadmorska visina??ja sam ukucala da potrazim i ono mi je izbacilo da nema..

  5. Tea

    imam jedan problem..iz geografije treba da napisem nesto o datumskoj garnici..mozete li da mi pomognete??unapred hvala!!

  6. Sale

    Mene interesuje ovako posto mi nikako nije jasno kako da odredim geogravsku sirinu i duzinu na karti sveta da li ima neki nacin da mi pomognes da to skontam HVALA UNAPRED!!!

  7. Sale

    sve je ok sa clankom to je sve ok napisano,nego meni samo treba
    objasnjenje kako to da uradim u praksi da nadjem geogravsku sirinu i duzinu za neku zemlju na karti sveta?
    Hvala unapred!!!

  8. vidosav

    „pa tako ko pređe sa istoka na zapad pomera kalendar za jedan dan unazad, a ko prelazi sa zapada na istok vraća kalendar za jedan dan.“ – Nerazumem u kom slucaju se kalendar pomera u kom smeru

  9. Dejan

    Sve pohvale na seriji clanaka o kartografiji.
    Kratki, jasni i odlicni.
    Potpuni sam amater, a nakon pola sata citanja tvojih (ili vasih) clanaka, vrlo jednostavno sam obavio niz konverzija koje su me
    mucile.
    Ako te (ili vas) put dovede do Banjaluke, castim pice.
    Pozdrav.

  10. zbunjena

    Kako ću izračunati geografsku širinu npr. Splita? Lako je odrediti stupnjeve jer na karti fino piše 43 stupnja. Ali kako ću sad odrediti koliko minuta i sekundi? Nikako mi to ne polazi za rukom. Pomagajte!

  11. LENA

    kako funkcinira kurvimetar, odnosno kako izračunati udaljenost izmađu dva određena mjesta uz pomoć te sprave? hvala!

    • Peđa

      Kurvimetar je u suštini jednostavna sprava. Ona ima točkić na vrhu i skalu na kojoj su iscrtana podela za dužinu. Skala obično iam vieš podela prilagođeno različitim razmerama karte. Kako se točkić vrti, pomera se pokazivač na skali prikazujući dužinu.

      Korsiti se jednostavno, pre merelja resetuješ pokazivač dužine na nulu. Postaviš kurvimetar na početak putanje koju želiš da izmeriš, malo pritisneš i polako pomeraš instrument po putanji tako da se točkić neprekidno vrti.

      Kada stigneš do kraja putanje, pokazivač će prikazivati pređeni put. Obavezno obrati panju da očitaš vrednost koja odgovara razmeri karte koju koristiš.

  12. zbunjena

    Hvala za koordinate Splita ali opet imam pitanje:) Split sam samo onako napisala jer mene zanima kako ću odrediti geog. širinu i dužinu nekog grada u školskom atlasu. To nikako da shvatim pa ako Vam nije problem objasniti:)

    • Peđa

      Kao što rekoh, kako se koordinate očitavaju sa karte zavisi od načina kako je koordinatni sistem ucrtan na kartu. Pošto ne znam kako izgleda ta karta, ne mogu mnogo pomoći.

      Pogledaj po obodu karte, pored podele u celim stepenima, treba da postoji i podela u manjim koracima. Možda ne pišu brojevi ali trebalo bi da je podela nacrtana.

      Najpre, nađeš kvadrant u kome se mesto nalazi. Kvadrant je polje oivičeno pstojećim koordinatnim linijama. Sad kvadrant izdeliš vodoravnim i uspravnim linijama prema potrebi. Na primer, ako su kordinatne linije na svaki stepen, ako kvadrant podeliš na pola vodoravno i uspravno, dobićeš nove koordinatne linije na pola stepena i četiri nova kvadranta u okviru psotojećeg.

      Sada odabereš novi kvadrant u kome se mesto nalazi i onda njega podeliš na pola pa dobijaš koordinaten linije na 2.5 stepeni. I sve tako dok ne dođeš do nivoapreciznosti koji ti je potreban.

      Ako linije podele u stepenima nisu prave i paralelne, onda je teže odrediti tačne koordinate sa takve karte, odnosno mogu se odrediti otprilike jer treba da pogodiš zakrivljenost linija kada određuješ detaljniju podelu od te koja postoji na karti.

      Ako ti nije baš važno da korsitiš tu kartu onda recimo možeš upotrebiti sajt na adresi http://www.encounter.co.za/coordinate_finder.html. Tu samo ukucaš naziv mesta i on ti prikaže njegove koordinate.

Ostavite odgovor na Peđa Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popunite izraz tako da bude tačan: *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.