Izbornik Zatvoriti

Registracija ćiriličnih .срб domena

Skraćena veza: https://pedja.supurovic.net/veza/6365

Od pre nekoliko dana, moguće je registrovati ćirilične .срб domene.

Uslovi registracije su neobični, jedan duži period će registracija ćiriličnih domena biti rezervisana za one koji već imaju registrovan neki .rs domen, a nakon toga će biti omogućena slobodna registracija.

Neobično je i to da ne možete slobodno usmeriti domen na DNS koji želite već morate koristiti isti isti DNS kao i za .rs domen. Ovo je verovatno neko zlurad u RNIDS-u izmislio kako bi još više iskomplikovao ionako komplikovanu proceduru.

Raj i pakao ćiriličnih domena

Kada je pre nekoliko godina RNIDS objavio da će zakupiti ćirilični domen a pre oko dve godine to i uradio, ja sam javno govorio o tome koliko je to sve promašena politika i bacanje para. Time sam se najviše bavio u članku Nova zloupotreba RNIDS-a: ćirilični domen Srbije, pa pročitajte, jer sve što sam napisao stoji i danas. U članku Kažu da je ovo prvi ćirilični domen: президент.рф, sam pokazao o kakvoj se prevari sa domenima radi jer ne postoje tehnički uslovi za njihovo korišćenje.

Sada imamo priliku i da se uverimo na svojoj koži kako izgleda korišćenje ćiriličnih domena i koliko je to zapravo nesvrsishodno i nepraktično ne postoje tehnički uslovi za njihovu normalnu upotrebu.

Internet i ćirilica

Kada registrujete ćirilični domen, jedino mesto gde će se ćirilica zaista pojaviti je RNIDS-ov registar domena i eventulano neki link koji vi negde ručno napišete. Praktično, na svim drugim mestima na Internetu, ćirilica nije upotrebljiva te ćirilični domeni ne mogu da se koriste.

Internet je napravljen tako da koristi latinski alfabet, brojeve i određeni skup znakova interpunkcije u komunikaciji. Skoro svi komunikacioni protokoli su tako zamišljeni. Znakovi drugih pisama nisu predviđeni da se upotrebljavaju direktno u komunikaciji.

Kako ipak postoji potreba da se prenose informacije pisane drugim pismima, NAKNADNO su smišljeni protokoli koji to omogućavaju, ali njihova namena nije bila da omogući da se ta pisma  mogu svugde koristiti nego samo tamo gde nemaju funkciju u komunikaciji. Drugim rečima, možete poslati imejl poruku, napraviti veb prezentaciju, pisati dokumente i oni mogu bez mnogo problema sadržavati ćirilicu ali čim pređete u domen komunikacije (komande, domeni, imejl adrese, razni drugi protokoli), ograničenje na latinične znakove je praktično neminovno.

Da biste preneli ćirilični znak internetom u velikom broju slučajeva je potrebno da on bude prekodiran u nešto drugo, to jest latiničnu oznaku da bi mogao da bude ispravno prenesen. Kada kodiran znak stigne na odredište, tu se dekodira ponovo u ćirilicu. Ovo kodiranje i dekodiranje je uglavnom podržano kada se prenose podaci ali ne i u samim protkolima za komunikaciju (komande, adrese i drugi podaci koji definišu i omogućavaju prenos podataka i dalje moraju biti latinični).

Kod internet domena, čak ni taj nivo podrške nije omogućen. Vrši se samo jednosmerno kodiranje iz nelatinskog u latinske znakove, a ne i obratko. To znači da ćirilični domen možete otkucati ali će on odmah biti pretvoren u gomilu nerazumljivih kodova i dalje upotrebljavan i prikazivan kao takav.

Ćirilični domen imam ja…

Da bih ispitao kako sve to sa domenima funkcioniše odlučio sam da registrujem domen из.срб kao pandan domenu iz.rs. Ne, nemojte se nadati da ćete moći da registrujete besplatne из.срб domene slično kao i iz.rs . Nećete moći, ne zato što ja to ne dozvoljavam, nego zato što bi to bila takva noćna mora za održavanje, da ja to sebi ne želim da priredim.

A evo zašto – kao što rekoh, u komunikacionim protokolima koristi se skoro isključivo latinica. U sistemu domena (internet adresa) to je baš tako – dozvoljena je upotreba isključivo latinskog alfabeta, brojeva i samo dva znaka interpunkcije – tačke i povlake. Sve što ne spada u skup dozvoljenih znakova mora da bude kodirano da bi uopšte moglo da prođe kroz internet.

Zbog namere da se omogući da domeni mogu sadržavati znakove drugih pisama a ne samo latinskog, neko je seo pa osmislio standard za kodiranje nelatinskih znakova u latinske oznake. Standard se zove IDN (IDN – Internationalized Domain Name). U stvari nisam baš ni siguran da li je postao zvaničan standard ili je još uvek samo predlog, pošto je bilo mnogo primedbi na ovaj način kodiranja i još uvek nisu rešeni mnogi njegovi nedostaci.

IDN je, ipak, rešio osnovni problem: kako nelatinični znakovi ne mogu da se koriste u domenima, on ih zamenjuje odgovarajućim latiničnim oznakama te ih pretvara u latinične i sada oni mogu da se koriste.  Ako ukucate ćiriličnu adresu sajta u vaš veb čitač, ona neće kao takva biti upotrebljena, već će je veb čitač pretvoriti u latiničnu i nadalje je koristiti i prikazivati kao takvu. I tu se stvar oko podrške za nelatinske znakove pa i ćirilicu – završava.

Tako na primer za domen из.срб, IDN verzija izgleda ovako: xn--g1ab.xn--90a3ac .

Nečitko? Nejasno? Bezveze? Ružno? Bože sačuvaj? Neprihvatljivo? Đubre? Da, sve to. Ćirilica? Ne, toga nema.

Dakle, zato tvrdim da je cela priča oko ćiriličnih domena obična prevara. Ćirilica u domenima postoji samo dok je kucate. Onog trenutka kada pritisnete <Enter>, ćirilica biva prekodirana u ovo đubre kao iz gornjeg primera i nadalje je tako vidite i koristite.

Podrška u programima

Podrška za nelatinične znakove je vrlo slaba i uglavnom se svodi na već opisan sistem prekodiranja u latinične znakove jer tada je obezbeđeno da stvar funkcioniše. To što su domeni čitki samo računarima, nije toliko bitno – bitno je da ste vi prevareni da ste kao registrovali ćirilični domen. Preostaje samo da vas ubede da je : xn--g1ab.xn--90a3ac u stvari ćirilica.

Uostalom stavite miša iznad ovog linka (из.срб) i vidite šta veb čitač prikazuje. Možete pogledati u kod strane da se uverite da u linku u stvari stoji ćirilični domen.

IDN je podržan samo u najnovijim verzijama veb čitač i verovatno ponekom imejl klijentu. Najveći broj aplikacija uopšte ne podržava direktno korišćenje nelatiničnih znakova u domenima, ali će raditi ako ručno ukucate IDN verziju.

Podešavanje hostinga za ćirilični domen

E ovde počinje igranka. Dakle, registrovali ste ćirilični domen i sada želite da podesite hosting kako biste prikazali sajt na njemu.

U primeru koji sam pomenuo,registrovao sam из.срб domen. Međutim, kada sam hteo da podesim hosting, očekivano sam naišao na probleme. Najpre, hosting server uopšte ne podržava ćirilicu u domenima (nije izuzetak, praktično nijedan hosting je ne podržava). To je značilo da sam morao da ručno prevedem ćirilični oblik из.срб u IDN oblik xn--g1ab.xn--90a3ac .

Kada sam to uradio mogao sam da podesim hosting, dakle ne za domen из.срб, nego za xn--g1ab.xn--90a3ac . Nakon toga sve je išlo uglavnom uobičajeno kao i za obične domene. Postupak zavisi od servera do servera ali ako ste registrovali jedan domen, isto je i sa ovakvim. Jedino ograničenje je da, šta god podešavali vezano za domen, ne možete koristiti ćirilicu, već uvek morate koristiti IDN kodiranje. To se odnosi i na eventualne poddomene.

Evo kako izgleda konfiguracija DNS-a za domen из.срб:

; Zone file for xn--g1ab.xn--90a3ac
xn--g1ab.xn--90a3ac.	86400	IN	SOA	ns1.uzice.net.	server.mtu.com.	(	2012013102	86400	7200	3600000	86400	)
xn--g1ab.xn--90a3ac.	86400	IN	NS	ns1.uzice.net.
xn--g1ab.xn--90a3ac.	86400	IN	NS	ns2.uzice.net.
xn--g1ab.xn--90a3ac.	14400	IN	A	216.172.104.2
localhost	14400	IN	A	127.0.0.1
xn--g1ab.xn--90a3ac.	14400	IN	MX	0	xn--g1ab.xn--90a3ac.
mail	14400	IN	CNAME	xn--g1ab.xn--90a3ac.
www	14400	IN	CNAME	xn--g1ab.xn--90a3ac.
ftp	14400	IN	CNAME	xn--g1ab.xn--90a3ac.

Ovo je automatski generisano kada sam podesio hosting. Odmah je uočljivo da od ćirilice nema ni traga. Server, očekivano, napravio poddomene mail, www i ftp. E sad, da li ćete vi kucati u veb čitač domen www.из.срб? Sumnjam. Ako ste okoreli ćiriličar za vas će biti gnusno da mešate latinicu i ćirilicu, a ako niste, onda ćete imati makar neugodnost estetske prirode.

Zbog toga su se neki ljudi već dosetili pa su uveli poddomen њњњ kao zamenu za www. To može da bude korisno, ako ni zbog čega drugog, ono zato što će svako po navici početi da kuca naziv domena www, ali na ćiriličnoj tastaturi će dobiti њњњ, pa ćete mu bar olakšati.

Dakle, sledeći cilj je da omogućim da radi domen њњњ.из.срб.

To se postiže tako što se na hostingu doda domen њњњ.из.срб kao parkirani domen na postojeći из.срб ili se doda poddomen њњњ na domen из.срб, zavisi kako vam odgovara. Nažalost, na mom hostu, ni jedno ni drugo ne radi. No, ipak probajte kod sebe. Najpre, ne zaboravite da њњњ morate prekodirati u IDN verziju i to zvuči ovako: xn--g2aaa, a pun naziv domena xn--g2aaa.xn--g1ab.xn--90a3ac .

U DNS-u će biti dodat novi slog:

xn--g2aaa	14400	IN	CNAME	xn--g1ab.xn--90a3ac.

Kada je u pitanju imejl, ne bih vam preporučio da koristite ćirilična korisnička imena. Izvorno u ćirilici to sigurno neće raditi, a IDN varijante je beskorisna. Zar bi neko mogao očekivati da će iko da koristi imejl adresu kao na primer [email protected] (администрација@из.срб)?

Za druge servise, nemojte ni razmišljati o ćirilici.

Kakvi su sve problemi

U članku sam se već osvrnuo na neke od problema ali hajde ipak da ih saberem sve na jedno mesto (to jest, ne sve, nego sve koje sam do sada mogao da primetim).

– ćirilični domen postoji samo u registru. Možemo ga ukucati ili negde zapisati kao link, ali će on odmah biti pretvoren u nečitku IDN verziju  i dalje korišćen kao takav;

– veb čitači ćirilične domene neće pamtiti u istoriji ili bukmark listama, već će pamtiti samo nečitke IDN varijante. To znači da neće raditi ni pomoćne alatke koje automatski nude već korišćene domene ili pretraživanje domena;

– optimizacija za interent pretraživače (SEO) je sa IDN domenima otežana jer se ćirilične ključne reči  uopšte ne vide. Iz toga sledi da svi alati i mehanizmi koji se oslanjaju na SEO postaju ili ograničeno funkcionalni ili, verovatnije potpuno nefunkcionalni;

– administracija domena je veoma otežana zato što se u alatima ne vide stvarni ćirilični nazivi domena nego samo IDN varijante koje su nečitke. Ovo postaje ozbiljan problem naročito ako neko administrira veći broj domena jer naprosto ne može da zna koji je koji IDN domen;

– imejl servis na ćiriličnom domenu je praktično neupotrebljiv, pošto, za razliku od veb servisa, automaizacija u konverziji ćirilice u IDN, ako je uopšte ima, nije korisna;

– veb čitači umeju da automatski dodaju www ispred imena domena. To na ćiriličnim domenima smeta jer se meša ćirilica i latinica;

– mnogi programi umeju da u tekstu prepoznaju veb adrese zahvaljujući unapred poznatim šablonima za formiranje naziva domena. IDN domeni potpuno razbijaju tu šemu i mora se čekati da počne šira primena IDN kodiranja da bi to postalo funkcionalno;

– ako neko ima latinični .rs domen, ćirilična verzija će imati nastavak .срб što će praviti problem korisnicima koji su naviknuti na latiničnu verziju jer će po pravilu iz navike kucati ćirilično .рс umesto .срб (ne pitajte koliko puta sam u toku ovog podešavanja otkucao њњњ.из.рс umesto њњњ.из.срб);

– ako želite da svoj sajt sa ćiriličnim domenom upišete u neki adresar na Internetu, moraćete da upisujete IDN verziju jer ćirilica sa visokom verovatnoćom, uopšte neće moći da se upiše ili ako se i upiše biće na neki način osakaćena pa time i adresa neupotrebljiva;

Praktična primena

Uzevši sve u obzir, jasno je da je praktična primena ćiriličnih .срб domena praktično nikakva i svodi se na demonstraciju ideje (što bi Englezi rekli „proof of concept“), ali ideje koja je daleko od upotrebljivog. Svi argumenti koje je koristio RNIDS (i zagovornici ćiriličnog domena koji su podržavali RNIDS) su pali u vodu iz samo jednog razloga: to ne radi. Ćirilični domeni se ne vide.

Dok su ćirilični domeni besplani (odnosno koštaju jedan dinar) ima nekog smisla registrovati ih, vežbe radi. Ali kada RNIDS počne da ih naplaćuje, pitanje je koliko će sva zajebancija ima smisla.

Čemu plaćanje domena koji su toliko nepraktični da nemaju ama baš nikakvu upotrebnu vrednost?

Zaključak

Nije tajna da je ICANN omogućio IDN domene zbog para. Novi domeni znače ogromne nove prilive u njihovu kasu. Ipak, nije mnogo država potrčalo odmah da se uhvati u kolo i registruje nacionalne domene nanacionalnim pismima – ali naša jeste. Odnosno nije država nego RNIDS pošto on funkcioniše potpuno nezavisno i bez ikakve kontrole države uzurpirajući nacionalni domen najpre kroz bezbrazno visoku cenu registracije domena, a zatim i kroz zaista banalne načine kako troše novac koga imaju previše.

Pored Srbije, samo je još Rusija uvela ćirilični domen. Rusija sebi može da priušti ovakve eksperimente, a mi ipak treba da sačekamo da se vidi hoće li eksperiment uspeti ili ne, pa tek onda da dajemo novac na to. Ako RNIDS ima para da baca na ovakve stari, to samo znači da ima previše para – a to treba da se reguliše samo na jedan način – sniženjem cena registracije domena.

Ćirilični domen je za RNIDS samo još jedan način da nekako potroši pare da bi smanjio ogroman višak na svom računu. Nažalost, u svojoj ideji uvođenja ćiriličnih domena imao je popriličnu podršku raznoraznih ćiriličara koji su kao mladi majmuni potrčali na banane ne videći da su one zelene i nejestive. Nadam se da će sada svi ti ćiriličari dići drvlje i kamenje na RNIDS jer su prevareni.

Ja sam svoj glas odavno digao i moj stav je jasan. RNIDS je zlo nastalo u tranziciji. RNIDS treba ugasiti i zameniti ga novom organizacijom koja će nacionalnim domenom upravljati domaćinski i odgovorno, imajući najpre u vidu interes društva i građana, i koja neće raditi na profitnom principu koji dovodi do ovakvih budalaština kao što je trošenje krvavo otetih para na nefunkcionalan ćirilični domen i slične gluposti.

48 Comments

  1. Pedya

    Od nekoga ko se tako uporno bavi RNIDS-om, očekivao bih da bar skupi na gomilu prave argumente. Prihvatam da svako može da ima svoje mišljenje, kakvo god da je, ali prozivati uporno bilo koga, bez valjanih argumenata, najblaže rečeno je neozbiljan pristup.

    Tačno je da neki internet čitači ne prikazuju odmah ćiriličke domene, ali se mogu podesiti. Google Chrome najčešće odmah radi sve kako treba, Exploreru treba da se uvede i ćirilica da bi je video (nije nelogično, zar ne?), Firefox traži jednostavno podešavanje, a sve je to objašnjeno u ovom dokumentu, na stranama 21. do 26. Ko želi da vidi ćirilicu – može. Smatram da to što srpsko pismo nije široko podržano u digitalnom svetu nije razlog da ga se odreknemo. I srpski jezik nije podržan na mnogim uređajima, pa da li to znači da treba i njega da se odreknemo? Jer je nepraktičan?

    Trebalo bi da je opšte poznato da www nije neophodan deo veb adrese, te da se one sasvim lepo vide i bez www. I na ćirilici, i na latinici. „Navikao sam da kucam www“ ili „navikao sam da kucam .rs pa sad stalno kucam .rs umesto .срб“ zaista nije nikakav argument. Ali mi je svakako drago da je neko navikao da kuca baš .rs, a ne recimo .com. ;)

    „veb čitači ćirilične domene neće pamtiti u istoriji ili bukmark listama, već će pamtiti samo nečitke IDN varijante“ je zaista proizvoljna izjava, jer čitači mogu sasvim lepo da pamte ćiriličke adrese i u istoriji i u svojim bukmark listama. Moj Firefox npr. to radi bez problema, a ne verujem da je sam po sebi u bilo kom smislu specijalan.

    Isti nivo proizvoljnosti sadrži i izjava da „se ćirilične ključne reči uopšte ne vide“. To jednostavno nije tačno. Ko god ukuca npr. SRB, videće u Guglu jednu sasvim pristojnu listu i latiničkih i ćiriličkih adresa sa (ćiriličkim) stranicama koje sadrže ovaj nedvosmisleno ćirilički pojam.

    A onda i jedna konstatacija čiju je (ne)tačnost vrlo jednostavno proveriti – ne, Rusija nije jedina zemlja koja, pored Srbije, ima ćirilički domen. Ima ga i Ukrajina. Ona ga je dobila posle Srbije. Ima ga i Kazahstan. I on ga je dobio posle Srbije. Vrlo rado bi ga imala i Bugarska, ali im je ICANN već nekoliko puta odbio zahtev, jer njihovo predloženo .bg suviše liči na brazilsko .br. A nije poenta ni samo u ćirilici. Postoji već čitav niz arapskih zemalja koje imaju nacionalne internet domene na nacionalnom pismu, uz njih su mnoge azijske zemlje, koje imaju i više od jednog takvog domena (Kina, Singapur, Šri Lanka…), a Indija ih ima čak sedam. I svi su oni neodgovorni i neozbiljni i sve to što oni rade su obične gluposti i budalaštine? Ili, možda, ipak nisu? Možda imati nacionalni domen na nacionalnom pismu ima (ipak) i nekog smisla…?

  2. Peđa

    Peđa, znaš li koliko me zanima da moram da objašnjavam nekome kako treba da podesi veb čitač da bi video ćirilični domen? Ko lanjski sneg. Ako to ne radi čim uključiš to ne valja ničemu. Valjda smo ostavili iza sebe vremena kada su korisnici morali da se bave podešavanjima da bi nešto na sajtu videli kako treba?

    Svakome ko je iole upućen u ponašanje korisnika na sajtovima je jasno da tako nešto može samo loše da utiče na posećenost jer će odbijati korisnike. akomoraju nešto da podese da bi lepo videli sajt, oni to uglavnom NEĆE uraditi.

    Ovo što ti pričaš je baš debela zamena teza. Zašto to radiš ne znam.

    Ito tako je zamen teza podmetanje meni da mislim da uopšte ne treba korsititi ćirilicu. TO je blago rečeno krajnja drskost i budalaština s obzirom koliko sam ja doprineo tome da se naše pismo populariše i koristi na računarima i Intenetu. Ja sam samo realan. Neke stvari iam smisla raditi a neke ne. Ćirolični domen je besmislica i sprdnja sa logikom, praktičnoću i upotrebljivošču.

    Što se tiče pamćenja adresa u istoriji i bukmarkovima, Naravno da to je tako na svim računarima i veb čitačima na kojima sam to probao. I, naravno, nisu posebno hakovani da bi im radilo to što treba da radi pod odmah i bez podešavanja. A i ne radi se o tome da li ćirilica može u istoriju i bukmarkove, nego da veb čitači prvo prevedu ćirilični domen u IDN pa ga onda zapamte u istoriju ili bukmark.

    SVe što sam napisao istestirao sam lično na više računara a i uključio sam dosta prijatelja sa Internet da probaju kod sebe i ovde sam samo zapisao zapažanja do kojih sam došao. E sad, što se to tebi ne sviđa to je tvoj problem, a ne moj.

    Što se tiče indeksiranja na guglu, možda koristimo različit gugl. Kod mene bi se broj indeksiranih .срб domena mogao opisati sa nekoliko, a i to samo root domeni a sadržaj jok. Stoji da se .СРБ pojavljuje na nešto više sajtova ali ne u domenu nego u tekstu, što je sasvim razumljivo. Nadam se da u svoju statistiku nisi i njih računao imputirajući mi kako sam ja tvrdio da se ćirilica generalnone indeksira na guglu? To bi baš bilo podmetanje.

    Na kraju krajeva, tek je par dana kako .срб domen radi, pa i nema šta da se indeksira.

    Da, pogrešio sam eto, pored Rusije i Srbije još čak dve države su registrovale ćirilični domen. Baš sam promašio broj, ubilo se :) Izvini, poslednji put kada sam proveravao samo su SRbija i Rusija imale domene, a danas sam sam gledao spisak podržanih domena za fajerfoks i tamo od ćiriličnih na listi stoji samo Rusija. Pretpostavio sam da nas još uvek nisu stigli da ubace. Kriv sam, nema šta! :)

    Džaba se raduješ, ja sam samo navikao da kucam iz.rs domen pa zato grešim kad kucam, što je sasvim normalna stvar. Na .rs domen ću teško da se uskoro naviknem kao na .com iz prostog razloga što je broj .rs domena koje posećujem mizeran.

    No, to na šta si se ti osvrnuo je sitno u odnosu na sve probleme i nefunkionalnosti ćiriličnog domena a o alp se da videti argumenti su ti mnogo labavi i u nekim slučajevima komentarišeš potpuno pogrešne stvari. Verovatno sam te pogodio u živac jer sam kritikovao ćirilicu, pa nisi mogao baš dobro da se koncentrišeš na čitanje?

  3. milos

    Jedini argument koji meni treba da nikad ne kupim ćirilični domen je da je on koristan samo lokalno i to samo ljudima koji uopšte znaju da prebace svoju tastaturu na ćirilicu (a takvih nije baš mnogo među običnim narodom, većina nema ni ČĆŠŽĐ…).
    Internet je globalno selo i kao takvo sajt treba da bude dostupan svima i ne vidim nikakav razlog držanja dva domena kad jednom može da pristupi ceo svet, a drugom samo nekolicina ljudi.
    To je meni sasvim dovoljno da uopšte ni ne dolazim do tehničkih problema koje si spomenuo.

    • Peđa

      Grešiš. Da je do toga da ljudi treba da znaju da uključe ćiriličnu tastatu, lako bismo. Ovde se radi o tome da treba da znaju da podese svoje veb čitače. Na Fajerfoksu treba da znaju i smeju da podešavaju about:config.

      Ostale opaske su ti na mestu. Domen koji je toliko lokalni da ga drugi čak i ne mogu da vide može da treba samo nekome koje tako lokalno i orjentisan. Ja takve ne znam. Čak i SPC i ogrezli ćiriličari koje često pominju u kontekstu najzainteresovanijih za ćirilične domene nisu toliko zatvoreni prema drugima da bi im trebala ovakva izolacija preko domena.

    • Pedya

      Lokalno je relativan pojam. Ćirilička web adresa je dostupna svima koji umeju da čitaju srpsku ćirilicu, a oni ne žive samo u Srbiji. S druge strane, ako neko hoće da komunicira sa celim svetom, onda mu je barijera srpski jezik, a ne pismo.

      • Peđa

        Nisi mi baš jasan. .срб adresa je vidljiva samo onima koji podese svoj računar/veb čitač ili šta već da je prikazuje. To je lokalnije od populacije koja koristi srpsku ćirilicu.

        • Pedya

          Nisi ni ti meni jasan. Pojam „lokalno“ je geografski pojam, nije vezan za podešavanje čitača. Dakle, ako neko u Kini može da čita ćiriličke web adrese, koliko je onda ta pojava „lokalna“?

  4. Pedya

    Pa OK, imaš prava da pišeš šta hoćeš, naravno. „Ako to ne radi čim uključiš to ne valja ničemu“ je zanimljiv pristup, pogotovo ovde kod nas gde su apsolutno svi uređaji setovani na srpski jezik. Ne pominjem pismo, samo jezik.

    Molio bih te, samo, da navedeš te teze koje sam zamenio. Moguće je da sam pogrešio. Ljudski je grešiti.

    I zaista mislim da nije bitno šta vide i rade čitači, već šta vide korisnici. Zaista ne vidim kakve veze ima što „veb čitači prvo prevedu ćirilični domen u IDN pa ga onda zapamte u istoriju ili bukmark“. Ako korisnik vidi ćirilicu u istoriji ili bukmarku, kakve veze ima šta čitač mora da uradi da bi se to desilo?!

    Ti si rekao „optimizacija za interent pretraživače (SEO) je sa IDN domenima otežana jer se ćirilične ključne reči uopšte ne vide“, a ja kažem da se vide. Naravno da nema mnogo .срб domena, ali nekih ima i vide se. Na primer njnjnj.срб je vrlo vidljiv. Ogromna je razlika između „ćirilične ključne reči se uopšte ne vide“ i „Na kraju krajeva, tek je par dana kako .srb domen radi, pa i nema šta da se indeksira.“ Sa drugim se, naravno, slažem.

    Možda je sve što sam ja naveo sitno, a sve što si ti naveo krupno, ali je bitan i ugao gledanja. Ja gledam kao korisnik koji se ne bakće sa DNS serverima i zapisima. Ne zanima me ni kako zaista rade čitači i šta oni vide. Zanima me samo da li su ćiriličke web adrese vidljive na Internetu i da li mogu da se koriste. A odgovor je potvrdan u oba slučaja.

    • Peđa

      Sve što sam imao sam napisao u komentaru koji si pročitao.

      Nego jel se ti zezaš ili stvarno ne razumeš? Ako veb čitač prevede ćiriličnu adresu u IDN format i upiše to u istoriju ili bukmark, onda tu nema ćirilice.

      To, između ostalog znači da, kada u polju za adresu počneš da kucaš neku adresu ćirilicom, ako si je već ranije koristio, veb ćitač neće moći da je nađe u istoriji, i ponudi ti je da ne kucač sve ponovo, jer u istoriji stoji ta adresa IDN zapisu koju on ne može da poveže sa ćiriličnom verzijom.

      Poslednji papsus tvog komentara prilično razjašnjava stvari – ti u stvari ne razumeš o čemu sam ja govorio. Tebi izgleda smeta što sam ja osporio korišćenje ćirilice za domene, zbog ćirilice a ne zbog domena.

      • Pedya

        Nije sporno da Internet ne razume ništa osim engleskog alfabeta, ali to nije bitno iz ugla korisnika. Korisnik u svom čitaču može da vidi ćiriličku web adresu, to je poenta. Neke čitače mora da podesi, neke ne mora, zavisi od čitača koji koristi.

        Da te parafraziram: To, između ostalog znači da, kada u polju za adresu počneš da kucaš neku adresu ćirilicom, ako si je već ranije koristio, veb ćitač ĆE APSOLUTNO moći da je nađe u istoriji, i ponudi ti je da ne kucaš sve ponovo, jer u istoriji (VEROVATNO) stoji ta adresa u IDN zapisu, ali on MOŽE da je poveže sa ćiriličnom verzijom.

        Da bih bio do kraja jasan – ja sam svoj Firefox zaista podesio (u skladu sa uputstvom koje sam naveo), Exploreru sam zaista dodao i ćirilično pismo (i to je sve od setovanja), a Google Chrome nisam ni pipnuo – sve je odmah radilo bez greške, ali sve ovo o čemu pišem kod mene, u Firefoxu, se vidi bez problema – i ćirilica i istorija i bukmark lista. Ti tvrdiš da „ne može“, a ja tvrdim da „može“, sa ili bez podešavanja, u zavisnosti od čitača koji se koristi.

        Ja ne znam šta si ti pročitao u mom zadnjem pasusu, ali u njemu jasno stoji da ja na problematiku gledam iz ugla korisnika. Ja ne sporim da se u DNS servere unosi ACE (ASCII Compatible Encoding) oblik adrese, već sporim tvoje izjave da se nigde u web adresama ne vidi ćirilica. Niko nikad nije rekao da se u DNS servere unose ćirilički znaci, čak štaviše na RNIDS-ovom sajtu već dugo postoji IDN enkoder koji to lepo prikazuje, a pre njega je tekst koji to sve objašnjava. Dakle, to nije nikakva tajna. Ali ti iz sve snage pokušavaš da ubediš sve koji čitaju ovaj tekst da je ćirilica u domenima nevidljiva za korisnike, što jednostavno nije tačno. I to je ono što ja osporavam.

        • Peđa

          Hajde ponovo pročitaj onaj dokument Signet analize upotrebljivosti .срб domena pa sam pobroj koliko problema su oni naveli i to čak i kada se podesi šta se podesiti može.

          Sa korisničke strane, neprihvatljivo je da neko mora da zalazi u podešavanja koja često uopšte nisu naivna, a u nekim slučajevima traže i administratorske privilegije da bi mogli da vide ćirilični domen.

          Stoga, ćirilica je podrazumevano nevidljiva. Da bi je videli korisnici moraju da kopaju po podešavanjima, nekad i uzaludno.

  5. dobarposao.срб

    Registrovao sam .срб domene odmah po otvaranju te mogućnosti, kao vlasnik istovetnih .rs. Simpatična stvar koja doprinosi izgradnji našeg nacionalnog identiteta onlajn (ma kakav on bio)… Može biti korisno za neke promotivne kampanje i tome slično, inače ne vidim neku ozbiljniju komercijalnu upotrebu.

  6. Vrag

    Ova vaša rasprava me baš zainteresovala da isprobam kako sve ovo funkcioniše.
    Slažem se sa Peđom (Peđa) da je sve ovo još u povoju i da će proći još vode Dunavom dok sve bude onako jednostavno kako su ljudi navikli.
    Što se tiče podešavanja veb pregledača stvarno nije neki posao i onaj ko želi da isproba kako sve ovo funkcioniše će to bez problema da odradi.
    Ono što ne razumem jeste zašto si se Peđa toliko ostrvio na taj jadni .срб domen kad on i nije namenjen nekoj širokoj (internacionalnoj) populaciji (svi mi znamo koliko nam znači to što i stranci mogu da nabasaju ne neki naš jadni lokal projekat na svima dostupnom sajtu).
    Čak i na ovom tvom sajtu (koji je uzgred budi rečeno prava enciklopedija- bar za mene) neki Englez/Francuz/Nemac će da dobije sve potrebne informacije samo zato što je isti na latiničnom (internacionalnom) domenu (nisam primetio da imaš i englesku/francusku/nemačku… verziju tekstova)?

    Što se tehničke strane tiče, po onom što vidim mogu da se složim da će biti noćna mora svima koji moraju da fizikališu, ali uvek je tako kad izađe nešto novo… Pa bre bratko izađe novi operativni sistem, platiš ga par stotina evra pa ti napravi džumbus od života dok se ne ispeglaju sve bubice… Ništa ne može preko noći…

    Pedya ti toliko braniš taj .срб domen i upotrebu ćirilice a uređaj koji koristiš nisi osposobio za kucanje teksta u ćirilici? Ili i ti patiš od navike da se sve na netu radi na latinici?

    Sve u svemu ne treba odmah drvlje i kamenje, kroz neki period sve će doći na svoje mesto i smanjiće se broj problema sa kojima se suočavju ljudi poput Peđe. Treba shvatiti da u Srbiji postoji potreba da se u javnoj komunikaciji koristi ćirilično pismo (kao naše nacionalno pismo – što Vukova izvedba i jeste) jes ramo tako ćemo moći još malo da sačuvamo sebe.
    To što je svet postao globalno selo pokazaće se da i nije tako dobro, valja imati bar neki svoj kutak gde se na miru može kuckati sa drugarima a da se ne plašiš da ćeš odmah doći na crnu listu neke treće zemlje samo zbog ispričanog vica.

    • Pedya

      Ja pismo na kom kucam prilagođavam okruženju u kom kucam. ;) Na ovom blogu postoji dodatni problem, jer sve što sam kucao na ćirilici, konvertovano je na latinicu. Ne znam zašto. Npr. svaki put kad sam pomenuo ćirilički domen ili neku ćiriličku adresu, ona je prikazana u latinici iako sam je ja kucao na ćirilici. Tako se u jednom od mojih prethodnih komentara pojavila i njnjnj.srb adresa koja je besmislena. Nikad ne bih ukucao tako nešto, jer latinički .srb domen ne postoji.

      • Peđa

        Kada gledaš latiničnu verziju sajta, onda se sve što je napisano ćirilicom preslovljava u latinicu. Skripta ne može da zaključi šta treba da ostane ćirilično. Doduše, postoji mehanizam da se to poseno označi ali nije baš zgodan za korisnike. Treba još da ga dorađujem.

        Najbolje je da pređeš na ćirilični prikaz u sve će biti na svom mestu.

  7. Peđa

    Sve moje primedbe na RNIDS potiču od njihovog bezobraznog naplaćivanja domena. Em preskupo naplaćuju .rs domen em će isto da naplaćuju i .срб domen čim proše promotivni period od šest meseci.

    A pri tom sve ili radi na primitivnom nivou ili je ispod nivoa uporebljivosti.

    Da RNIDS ne plaća .срб domen ICANN-u (skup naravno) i da ga neće nama naplaćivati, ja se uopšte en ih bunio, nego bih se založio da ćirilično domen doevede na nivo upotrebljivosti.

    Ovako, mi moramo da plaćamo besmislicu koja uz to i ne radi kako treba, zato što je tako dunulo kliki u RNIDS-u koju niko ne kontroliše i može sa domenima da radi šta hod hoće – a radi sve što može da uzme što više para.

    Šta reći kada je na primer za fajerfoks bilo dovoljno samo poslati jedan dopis i tražiti da uključe .срб domen u podršku, kako bi se domen lepo video bez ikakvih podešavanja, a oni ni to nisu uradilinego su pustili domen koji nije funkcionalan bez ručnog podešavanja.

    Za slučaj ako nisi primetio, ovaj sajt je ceo ćiriličan: https://pedja.supurovic.net/registracija-cirilicnih-srb-domena?lang=cir

  8. cvele

    Gledano iz ugla korisnika, prosečnog korisnika naravno da ne zanima šta se sve odvija u pozadini njegove upotrebe interneta i računara uopšte; zanima ga samo da li to radi i da li mu se dopada kako izgleda. Međutim, ono što ne razumem je ta drskoća i sebičnost koju sa sobom nosi korisnikova izjava tipa: „Iz mog ugla gledano, bitno mi je samo da li će se ćirilica videti na računaru, a koje sve probleme to nosi sa sobom, to me ne interesuje.“.

    Posao nas softverskih inženjera je da dolazimo sa novim idejama oko olakšavanja načina upotrebe računara u svrhe obavljanja raznih delatnosti i vas, obične korisnike, uopšte i ne treba da zanima koliko smo problema morali da rešimo da bi vam omogućili da koristite to što koristite, ali ako vam kažemo da to što zahtevate, naročito ako nema neku stvarnu praktičnu i korisnu vrednost, nama stvara mnogo problema i to vam još objasnimo navodeći stvarne tehničke činjenice i vi opet kažete da se to vas ne tiče, pa stvarno je krajnje sebično i drsko sa vaše strane!

    • Peđa

      Korisnici nisu drski i sebični. Oni su korisnici. Oni ne moraju da zahtevaju, prosto će, ako im nešto ne odgovara prestati da to koriste.

      S druge strane, ako korisnik plaća da mu napraviš program koji treba da mu radi određeni posao, pa da mu moraš to i napraviti. Ako ne možeš, onda kažeš ne mogu i ne ulaziš u posao.

      A kada je u pitanju .срб domen, svi g ami plaćamo, i to skupo. Što je najgore, nismo mi tražili da nam omoguće .срб domen, nego je RNIDS sam odlučio da nam uzme pare i da nam za te pare (doduše mnogo manje nego što nam uzima) omogući .срб domen. Red je bar da bude upotrebljiv za te pare, zar ne?

      • Pedya

        Ja mogu da shvatim da ti se ne sviđa .срб domen, mogu da shvatim da ti se ne sviđa to kako ga vide DNS serveri i internet čitači, mogu da shvatim da ti se ne sviđa RNIDS kao organizacija i da ti se ne sviđa niko ko radi za RNIDS ni kao čovek ni kao stručnjak, ali ne mogu da shvatim tvoje lamentiranje nad neverovatnom skupoćom .срб domena čija je puna cena 500 dinara, a svih poddomena po 250 dinara (da ne pominjem onu cenu od 1 dinara). Naravno, godišnje. Ako ga ne registruješ, ne plaćaš ama baš ništa. Ako je RNIDS i „sam odlučio da ti uzme pare“, a ti nemoj da mu daš. Niko te ni na koji način ne prisiljava na to.

        • Peđa

          A ti izgleda ne znaš koliko to sve nas u stvari košta? I koliko od tih para što nam uzimaju u stvari i ne ode za ono to mi navodno plaćamo nego završi po raznim džepovima?

          Kako misliš da me niko ne prisiljava? To je nacionalni domen!?!?!?!

          Uzevši realne troškove, taj domen svima nama može da bude dostupan potpuno bespaltno, ali je nažalost, administraciju uzela organizaija koju interesuju samo pare pa su nabili bezobrazno visoku cenu, smislili OR da bi lako prebacivali pare u svoje džepove, i opet im ostane viška toliko para da su prisiljeni da izmišljaju raznorazne načine da ih troše, a i to nije dovoljno da veliki deo ostane nepotrošen.

          Za RNIDS je .срб domen samo to, još jedna rupa u koju će da stucaju deo para kako bi smanjili višak. Da bar to funkcioniše pa i da im se progleda, ali ovako, bukvalno bacaju pare. NAŠE PARE!

          • Darko Babić

            Za nacionalni domen .СРБ godišnje se na ime održavanja ICANN-u uplaćuje 20.000 $. A, gde su plate zaposlenih u RNIDS?

      • cvele

        Da, mi korisnici ovoga puta nismo tražili da nam uvedu ovu lokalizaciju web adresa i ovoga puta ne kritikujem nas korisnike zbog toga što su nam to uveli, ali me prosto pogađaju komentari tipa onog koji sam naveo u mom prethodnom komentaru.

        Drugo, ako korisnik meni plaća da mu odradim neki program, a pritom mi traži nešto van svake pameti što je, usput, jako komplikovano izvesti, ili ću odbiti to da radim ili ću mu ispostaviti račun od koga će počupati svu svoju kosu, ali ću mu uraditi to kako treba – barem ću mu naplatiti tu drskost kako treba.

        Bez obzira na sve, nisam zadovoljan time što uvode lokalizaciju web adresa i samo sam izrazio moje opšte negodovanje. Nije da ne volim ćirilicu (Bože svašta, to je najobičnije pismo, šta tu ima da se voli ili mrzi!), ali jednostavno smatram da je totalno nepotrebno lokalizovati nešto što je globalnog karaktera, nešto što koriste maltene svi stanovnici ove naše nam planete.

  9. Vrag

    Malko sam protrčao po veb pregledačima i primetio da Fajerfoks radi kakotreba kad se odradi podešavanje, ali zato Gugl Hrom (chromium) radi bez problema (pod uslovom da je već lokalizovan na srpski). Od ostalih veb pregledača Opera radi naj opuštenije i bez ikakvih podešavanja prepoznaje .срб u izvornom obliku.

    Sve u svemu verujem da će se situacija lagano menjati i da ćemo za koji mesec već videti da su ove početne boljke bile samo to. Verujem da će i ovi iz agencije malko da se pokrenu i svoje obaveze odrade tako da se stvore uslovi za normalno funkcionisanje ćiriličnog domena.
    Ako budu pametni biće tu malo više posla te će valjda uposliti i naše stručnjake kako bi sve bilo u što skorijem roku funkcionalno.

    Što se tiče visokih cena koje naplaćuje RNIDS u to, kao običan korisnik interneta ne mogu da ulazim obzirom da ne posedujem dovoljno informacija kako bih mogao da imam neko subjektivno mišljenje.

    I da Peđa, video sam da ima opcija za odabir na kom pismu želimo da čitamo sajt… (potražio onog trena kad mi se poruka prikazala u latinici a ja kucao u ćirilici)

  10. Nikola

    Sa mnogim tvojim argumentima se slažem, međutim sa „Ćirilica? Ne, toga nema.“ ili „Preostaje samo da vas ubede da je : xn--g1ab.xn--90a3ac u stvari ćirilica.“ ne mogu. xn--g1ab.xn--90a3ac jeste ćirilica, kodirana na taj-i-taj način. Mi takođe znamo da ni iz.rs nije uopšte latinica već niz brojeva [105, 122, 46, 114, 115] ili možda bolje reći 0110100101111010001011100111001001110011. To što su ovo brojevi a ne slova nam uopšte ne smeta.

    Druga stvar je što su mnogi problemi o kojima pričaš problemi kokoške i jajeta. Ne treba uvoditi .срб domene jer Fajerfoks podrazumevano ne prikazuje .срб domene u adresnoj liniji već je neophodno čačkati po about:config-u. Ali kad će Mozila uvesti da se .срб domeni podrazumevano prikazuju u adresnoj liniji? Tek pošto se uvedu .срб domeni. (Uzgred, RNIDS jeste kontaktirao Mozilu, vidi https://bugzilla.mozilla.org/show_bug.cgi?id=704089 ali oni poslovično vuku noge.)

    • Peđa

      Nikola, složićeš se da se upotrebljivos ćirilice ipak meri time da li se ona može videti i upotrebljavati. Ak umesto nje imamo kodove to nama ništa ne znači.

      Problem sa .срб domenomje što to košta debele pare a nije funkcionalno. Naravno da RNIDS nije trebalo u to da se upušta dok nije obezbeđena potrebna funkcionalnost zato što to upuštanje ima previsoku cenu.

      Da je ćirilični domen bespaltan, makar do trenutka kada njihovo korišćenje postane tehnički poptuno podržano, ne bi bilo problema. Ovako, mi plaćamo nečije igranje bez ikakvog razloga.

      Koliko je sve to neozbiljno upravo pokazuje da RNIDS nije uspeo da obeznedi čak ni toliko da na primer fajerfoks prikazuje ćirilicu iako je to tehnički izvodljivo i samo je trebalo da se od Mozile isposluje da tu opciju uključi. Za to čak nije ni potrebno neko znanje tako da je to bilo izvodljivo i za RNIDS koji poslovično ima problema sa znanjem. Samo je trebalo malo truda a i to im nije pošlo za rukom.

  11. Zoran

    Evo ja sve podesio po uputsvu iz .pdf fajla za koji je Pedya poslao link, i rade svi ćirilični domeni, i na fajerfoksu, i na eksloreru :)

  12. Vrag

    narode, kakvo je stanje sad po izlasku nove verzije Fajerfoksa, da li je promenjeno šta po pitanju prepoznavanja ćiriličnog domena?
    Obzirom da sam sam odradio podešavanje u prethodnoj verziji fajerfoksa sad ne mogu da ocenim da li ima napretka…

  13. Darko Babić

    Koja je to nova verzija, jer sam pre par sekundi instalirao verziju 10.0.1 (http://www.mozilla.org/sr/firefox/new/).

    Sve je po starom!

    Ono uputstvo sa engleskim terminima za podešavanje Fajerfoksa što nam je RNIDS poturilo jeste potpuno neupotrebljivo obzirom da sam skinu program na srpskom jeziku. :-/

    Dodatak: Prilikom slanja ove poruke u kućicu za el. poštu uneo sam adresu 215812@srpskaćirilica.срб

    Ovaj blog nije hteo da prihvati moju valjanu adresu el. pošte.

  14. Peđa

    I kod mene je verzija 10.0.1 i niša se nije promenilo. Ćirilični domeni ne rade.

    Darko, naravno da blog ne prihvata taj tvoj imejl kada sadrži nedozvoljene znakove. Moraš ćirilicu prevesti u IDN format da bi radilo.

      • Peđa

        Prema standardu (http://tools.ietf.org/html/rfc5322#section-3.2.3) u lokalnom delu imejl adrese dozvoljeni su znaci:

        Velika i mala slova engleske abecede:
        (a–z, A–Z) (ASCII: 65-90, 97-122)

        Brojevi: 0 to 9 (ASCII: 48-57)

        Znaci: !#$%&’*+-/=?^_`{|}~ (ASCII: 33, 35-39, 42, 43, 45, 47, 61, 63, 94-96, 123-126)

        Znak . (tačka) (ASCII: 46) ali ne sme biti na početku ili na kraju i ne smeju biti dva ova znaka uzastopna.

        Drugi znaci koji se mogu upotrebljavati ali uz ograničenja:
        znak razmaka i „(),:;<>@[\] (ASCII: 32, 34, 40, 41, 44, 58, 59, 60, 62, 64, 91-93)

        U domenskom delu imejl adrese prema standardu (http://tools.ietf.org/html/rfc952) dozvoljeni znaci su:

        Velika i mala slova engleske abecede:
        (a–z, A–Z) (ASCII: 65-90, 97-122)

        Brojevi: 0 to 9 (ASCII: 48-57)

        Znakovi – (minus, ASCII: 45) i . (tačka, ASCII: 46)

        Drugi znakovi osim ovih, nisu dozvoljeni.

        • Darko Babić

          Ne sumnjam da je to tako nekada pisalo, a danas opstaje kao podsećanje na prošla vremena.

          Sve ovo se može najbolje demantovati činjenicom da sam slao i primao el. poruke uz pomoć „215812@srpskaćirilica.срб“.

            • Darko Babić

              Dobro je kad nešto radi, a staro inženjersko pravilo kaže da u tom slučaju ne treba ništa preduzimati.

              Jedan je standard, a ispalo je da ja šaljem i primam poštu zaobilazeći standarde.

              • Peđa

                Ja ti rekoh da pročitaš članak jer je u njemu objašnjeno kako to radi (kada radi) – ćirilica se pretvara u IDN kod koji sadrži samo znakove koji su dozvoljeni standardom.

                Problem je što to pretvaranje u IDN još uvek nije standard i vrlo je slabo podržano u programima. Kod tebe radi zato što su ti veb čitač i imejl čitač podešeni da rade IDN preslovljavanje. Nažalost, kod većine korisnika to nije podešeno, a u većini drugih programa i ne postoji takva opcija da se to preslovljavanje uopšte i koristi.

                • Darko Babić

                  Mi se razumemo!

                  Čak i tvoj blog razume stvarnost, jer upravo sam pročitao poruku koju mi je poslao na moju ćiriličnu el. adresu. To je bilo obaveštenje da je diskusija nastavljena.

                  Opet, u tvojoj poruci provejavaju zlosutne misli na osnovu kojih čitalac može pomisliti da nešto ne radi.

                  Sve radi – poruke stižu.

                  • Peđa

                    Moj blog ti sigurno nije poslao poruku na ćiriličnu adresu jer takva adresa kod njega ne može ni da se upiše, a i kad bi nekim čudom bila upisana, ona ne bi znao šta da radi s anjom, nego si ti adresu upisao u latičnom IDN formatu koji ne sadrži ćirilične znakove.

                    To je samo tvoj program preveo IDN kod u ćirilicu pa ti vidiš ćirilicu iako nje u stvari nema.

                    Dakle, kao što sam već ranije rekao, kod tebe to tako izgleda jer si ti podesio tvoj program da radi tu konverziju.

                    Kod tebe se radi o izuzetku – specijalnom slučaju. Mnogima ta konverzija nije podešena ili čak i ne može da bude podešena tako da oni ćirilicu ne mogu da vide.

                    • Darko Babić

                      Mi se razumemo!

                      IDN kod nije ništa manje nepostojeći od ćirilice o kojoj govoriš. Zapravo, ne može se govoriti čak ni o „nulama i jedinica“ ili elektronima usmerenog kretanja.

                      Tesla je bio pravu – sve je svetlost. Proruka je u vidu svetlosti putem staklenog kabla stigla na adresu 215812@srpskaćirilica.срб.

                      Nije u pitanju nikakav izuzetak već jedan test period u kome već sada dosta toga radi kako treba, a očekuje se u skoroj budućnosti da će teorija u praksi biti do kraja „ispeglana“.

  15. Peđa

    Ma ja razumem šta ti hoćeš da postigneš samo mi još uvek nije jasno da li je to prosto iz neznanja ili samozavaravanja.

    Obično, kd neko nema smislene argumetne za diskusiju počinje sa filozofiranjem i neizbežnim uključivanjem Tesle u celu priču.

    Ćirilica u domenima je na prihvatljiv način realizovana na nivou statističke greške i dakako ispod svakog nivoa prihvatljivog za praktičnu upotrebu.

  16. Vrag

    U bre Peđa al’ si ga ti zapeo…
    Da bi normalno koristio ćirilične domene dovoljno je odabrati guglov Hrom (Chrome) i postaviti ga na lokalizovano sučelje i nema da se patiš oko ikakvih podešavanja…
    Oni koji vole Operu takođe nemaju nekih problema sa ćiriličnim domenima.
    Kod Fajerfoksa je već potrebno odraditi podešavnje onako kako je već opisano u nekoj od početnih poruka u diskusiji (iliti na sajtu RNIDS-a). Posle odrađenog podešavanja u Fajerfoksu, definitivno sve radi kako bi trebalo.
    Nego Peđa zašto ti je to toliko problematično što se ćirilični znaci prevode u neke druge obzirom da se i ti drugi znaci prevode na još par nivoa ne bi li ih mašina mogla prepoznati i izvršiti?

    Zamisli da svaki znak moraš da pišeš u nekom tamo binarnom obliku?

    • Peđa

      Isprobao sam sva četiri najpopularnija veb čitača na nekoiliko računar ai nijedan nije radio s aćiriličnim domenima.

      Dok to bude tako, dok korinsik bude morao da prepodešava veb čitač ili neki drugi program da bi ispravno video ćirilične domene, to će biti neprihvatljivo a ćirilični domeni neće biti upotrebljivi.

      Što se kodiranja tiče, mešaš kodiranje koje omogućava da podatak pročita računar i kodiranje koje omogućava dapodatak pročita mašina.

      To što mašine mogu da pročitaju kodiranu ćirilicu je potpuno beskorisno ako tu ćirilicu ne mogu da pročitaju ljudi.

  17. Dule

    Malo kasnim, ali…

    Sve je ovo lepo, ali bih ja voleo da cujem nekoga ko englezu, francuzu, bilo kom strancu cita ime domena, a ovaj drugi uspe da to i ukuca.

    Recimo, hocu nekom strancu da dam e-mail adresu koja je ja(uzgred, da li neko zna gde je znak @ na cirilicnoj tastaturi) mojsajt.срб. ako treba da mu citam: [email protected]–p1ac, pomislice da nisam 100% citav…

  18. Jovica Perić

    Previše je komentara ovog članka, tako da nisam sve detaljno pročitao, ali mislim da sam shvatio suštinu vaše rasprave.

    Moj stav, ako nekog uopšte zanima, je sledeći:

    To što je urađeno sa SRB TLD-om je dobro, mada čisto sumnjam da je onaj ko je to inicirao i sproveo baš to i uradio iz „pravih“ razloga. Danas, nekoliko desetina godina pošto intenzivno lobira za samoopredeljenje i za formiranje suverenih nacionalnih država, suština je u tome da li će se te nacionalne državice pustiti niz reku i izgubiti deo svog nacionalnog identiteta u cilju brže globalizacije, ili će veslati tek toliko koliko im snaga dozvoljava, pa će možda nekada čak i okrenuti tok reke u drugu stranu (globalizacija uz međusobno poštovanje i uvažavanje).

    Posmatrajmo kao na tržištu. Kada vidimo proizvod sa latiničnim simbolima, obično je unutra bar jedan element sa kineskim simbolima, a gde su kineski simboli, to nas asocira na veliki kvantitet i mali kvalitet.

    Slovenski narodi su u istoriju upisali mnoge značajne ličnosti u svim oblastima. Mislim da se treba stvoriti imidz da sve sa ćiriličnim naslovm, ili oznakom mora biti sinonim za kvalitet, nebitno da li se radi o nekom proizvodu, publikaciji…

    Već je evidentno da Rusi imaju šta kvalitetno da pokažu na internetu. Od naučnih i amaterskih foruma, do literature i multimedijalnih sadržaja. Njihovi sadržaji su naravno na ruskom jeziku koji se koliko znam ne može pisati latinicom, pa su mnogi prinuđeni da koriste translatore ne bi li došli do „zlata vrednih“ informacija, softvera, itd.

    Nisam zagovornik podeljenog, blokovskog sveta, već je moja reakcija prirodna, samoodbrambena, kada želim da svoje pismo mogu SLOBODNO da koristim na SLOBODNOJ mreži, kakav je internet. Sve ostalo je diskriminacija. A rusija ima 17.098.242 kvadratnih kilometara, tj. oko 11% ukupne površine, i oko 150 miliona ljudi. Tu su i ostale slovenske zemlje. Smatram da se na internetu trebamo predstavljati našim pismom i stvoliti potrebu da se nesmetano odvija ćirilična komunikacija kroz internet protokole. Sve se na ovom svetu da uskladiti, samo ako postoji volje, a ona proizilazi iz potrebe.

    Neka SRB TLD bude početak, pa dajte da sajtovima sa ovim domenima izgradimo povitivan i primamljiv imidž, pa da vidite kako se naštimuju i isklade protokoli! Neka NJNJNJ bude adresa na kojoj nema kartonskih naselja i škarta, već strogo kontrolisani, kvalitetni i bezbedni materijal.

    Peđo veslaj, imaš znanja o komunikacionim tehnologijana. I biciklu voziš nekad i uz brdo, nemoj sada ići linom manjeg otpora. Menjaj navike, naš si, i nateraj druge da ih promene.

    Pozdrav svima!

  19. Slavenka

    Stvarno ne vidim neku svrhu za stvaranjem domena sa nacionalnim pismima, mislim da kako kaže Pedja, to baš i nema neke komercijalne svrhe, a i zbunjuje, jezik interneta je latinica, toga se drže i kinezi, pa zašto onda izmišljati toplu vodu ;)

  20. Vasa

    Jos jedan glas za Pedju.

    Pa zar je toliko bitno da u adresbaru bude ispisan domen cirilicnim slovima. Zasto se to toliko potencira kad se sadrzaj sajtova moze pisati i cirilicnim i latinicnim pismom.

    I jos nesto za sve koji palamude oko cirilice na interntu.

    uzmite olovku pi papir i sve sto ste hteli da otkucate ovde napisite to lepo crilicnim pisanim slovima, pa cete se iznenaditi koliko ste se odrodili od svog pisma!

Ostavite odgovor na Darko Babić Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popunite izraz tako da bude tačan: *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.