Izbornik Zatvoriti

Ugradnja PC matične ploče u razvodni ormar

Skraćena veza: https://pedja.supurovic.net/veza/1568

Iako je Mikrotik najpraktičniji kada se koristi na namenskim specijalizovanim matičnim pločama koje su malih dimenzija što značajno uprošćava i olakšava montažu, a i napajanje im je pojednostavljeno.

Međutim, kod nas su i dalje veoma popularni Mikrotik ruteri napravljeni od računara.

Osnovni razlog za to je cena, jer ako se ruter pravi od računara, može se proći  i dvostruko jeftinije. Drugi razlog je što su računari jači i mogu da podnesu znatno veća opterećenja.

S obzirom da se Mikrotikom bavim u najvećoj meri za potrebe naše nekomercijalne užičke bežične mreže , prinuđen sam da se trudim da troškovi budu što manji tako da je naš izbor opreme za rutere po pravilu PC računar.

Evo kako to izgleda kada je sastavljeno:

mikrotik-ap

Potreban materijal:
– matična ploča
– memorija
– ATX ispravljač
– hard disk sa IDE kablom ili CompactFlash kartica za IDE adapterom
– mrežne i bežične kartice po potrebi
– razvodna utičnica za montažu na kabal
– metalni razvodni ormar
– odstojnici za pričvršćivanje elemenata na montažnu ploču
– uvodnici za kabal
– napojni kabal 3 x 2.5
– zavrtnji
– aluminijumski L profil 1.5 x 1.5 mm ili sličan

Komponente računara

Jedan ruter sadrži matičnu ploču, hard disk (ili CompactFlash kartica), standardni ispravljač od računara i potreban broj dodatnih mrežnih i bežičnih kartica.

Za Mikrotik mogu poslužiti skoro sve matične ploče, počev od 486 procesora, ali su 486 i pentijum I ploče nepraktične jer one ne podržavaju PCI 2.2 standard pa je neophodno prepravljati ih . Prepravka nije komplikovana ali je dangubna, a dodatna nezgodacija je što se mora obezbediti dodatno napajanje naponom od 3.3 V koji AT ispravljači za ove ploče ne omogućuju. Već pentijum II ploče, one koje koriste ATX napajanje i najčešće podržavaju PCI 2.2 standard sasvim lepo mogu da posluže svrsi.

Prilikom izbora matične ploče treba voditi o sledećem:

– koliko PCI priključaka matična ploča ima. Ovi priključci se koriste za ugradnju mrežnih i bežičnih kartica, pa koliko priključaka ima – toliko se i kartica može koristiti. Minimalno je potrebno dva priključka jer ruter treba da ima bar dva mrežna interfejsa, ali je bolje da ploča ima bar tri mesta za kartice, jer treći kad-tad zatreba. Ako imate izbora uvek gledajte da korsitite ploču sa što više PCI priključaka.

– da li ploča može da se podesi da se uključuje čim se priključi na mrežno napajanje. Ruteri, a naročito pristupne tačke, se postavljaju na teže pristupačna mesta, obično krovove i tavane. Ako računar ne može sam da se uključi nakon nestanka struje onda bi svaki put neko morao ručno da ga uključuje, te je takav računar neupotrebljiv. Obavezno ispitajte da li će ploča sama da se uključi kada joj uključite napajanje. Ova mogućnost je obično isključena i treba je podesiti u BIOS-u matične ploče.

– da li ploča podržava PCI 2.2 standard koji je neophodan za rad bežičnih kartica. Kod pentijum II ploča ima modela koji ne podržavaju ovaj standard, ali već sve pentijum III i novije ploče ga podržavaju. Ako u ruter nećete ugrađivati bežične kartice već samo obične mrežne, onda podrška za ovaj standard nije neophodna.

– da li ploča ima opcije da se isključi zaustavanje pokretanja računara ako računar nema video karticu, monitor i tastaturu. Ruteru nijedno od ovoga nije potrebno a ploča treba da je sposobna da radi i bez tih komponenti. Većina ploča ima takvo podešavanje, obično se zove Halt on: no errors.

Za ploču treba obezbediti memoriju. Uglavnom nije potrebno više od 64 megabajta ali je to i minimum. Mikrotik može da radi i sa 32 ili 16 megabajta ali će njegove performanse biti znatno degradirane. Više memorije ne škodi, ali nije neophodno. Samo u nekim naročitim primenama Mikrotik traži više od 64 megabajta.

Potreban je hard disk da bi se mogao na njega instalirati Mikrotik operativni sistem. Ni disk ne mora biti veliki, 64 megabajata je sasvim dovoljno, a samo u nekim posebnim primenama, potreban je veći kapacitet diska.

Zbog toga se vrlo često umesto hard diska koristi CompactFlash kartica, i već ona od 64 megabajta je sasvim dovoljna. Ako se koristi kartica potrebno je nabaviti i adapter koji omogućava da se ona priključi na matičnu ploču umesto hard diska. Ovakva kartica je veoma dobar izbor jer je hard disk najosetljiviji na temperaturu, vlagu i druge atmosferske uticaje ali i na vibracije te je najskloniji kvarovima, dok su kartice mnogo trpeljivije na loše uslove.

Za napajanje se koristi standardan ATX ispravljač. Nije potrebna velika snaga. Retko koji Mikrotik koji je napravljen na računaru troši više od 40-50 vati snage. Dobro je da ispravljač na sebi ima prekidač, tako da se računar može lako isključivati za vreme radova.

Mikrotik podržava veliki broj mrežnih kartica i vrlo retko ćete naići na neku koju on neće prepoznati. Sa bežičnim karticama je već druga priča – tu je Mikrotik probirljiv pa treba voditi računa prilikom nabavke. Pravilo je da svaka kartica sa Atheros čipsetom radi na Mikrotiku, a pre kupovine se uvek možete po oznaci kartice raspitati da li je podržana. Bolji prodavci mrežne opreme znaju koje kartice rade sa Mikrotikom pa i njih možete pitati za preporuku.

Kućište

Za samo kućište sam probao razne opcije, ali se ispostavilo da je najbolje rešenje kupiti gotov metalni ormar, namenjen za elektroinstalacije i u njega ugraditi računar.

Sam razvodni ormar je dimenzija 50 x 40 x 20 cm, proizvođač je ELMARK i uvek njega koristim zato što je kvalitetno urađen, ceo je plastificiran i spolja i iznutra, ima kvalitetnu bravariju i vrata su odlično zaptivena. Ovakav ormar košta nešto manje od 50 evra. Ima jeftinijih, ali njih treba dodatno sređivati da bi mogli da izdrže napolju u raznim uslovima i da sačuvaju računar od raznih atmosferskih uticaja.

U ormar ove veličine može stati svaka matična ploča i još da preostane slobodnog prostora. Ako imate neku matičnu ploču manjih dimenzija, možda možete sve da ugradite i u manji ormar dimenzija 40 x 30 x 20 cm (cena je nešto preko 42 evra) ali mislim da ušteda u ceni nije tolika da opravdava teskobu koju ćete imati u manjoj kutiji.  ELMARK ne proizvodi neku kutiju koja je po veličini između ove dve, čak mislim da su ove dimenzije po nekom standardu.

Ormar sadrži montažnu ploču, koja je pričvršćena zavrtnjima i lako se vadi. Ceo računar se pakuje na tu ploču, tako da ga je uvek moguće izvaditi napolje ako zatreba, mada je lako pristupačan i kada je u ormaru. Zavrtlji na koje se postavlja montažna ploča su prilično dugi, pa ako imate brusilicu, slobodno ih skratite napotrebnu dužinu, jer će vam to mnogo olakšati vađenje i stavljanje montažne ploče na terenu.

Ormar se može postaviti na zid ili na stub, ako napravite odgovarajući nosač, što za svakoga ko se imalo bavi obradom metala nije nikakav posao.

Obično na montažnu ploču stavljam i razvodnu utičnicu sa prekidačem, što je vrlo praktično imati u kutiji, jer ona omogućava da imate utičnice za napajanje koje se mogu upotrebiti za osvetljenje, bušilicu ili neki drugi alat, napajanje nekog pomoćnog računara i slično, a prekidač obezbeđuje da u toku radova možete lako isključiti struju i videti da li je struja isključena jer prekidač ima ugrađenu svetiljku.

Gradnja

Neću podrobno opisivati gradnju rutera jer to nije neki naročito komplikovan posao a svako ko se time bavi će se i sam snaći da sve rasporedi, izbuši rupe i pričvrsti gde treba. Evo samo nekih saveta.

Pre svega, prvo odlučite o mestu montaže svakog elementa na montažnoj ploči i obeležite ih. Ako koristite manji ormar povedite računa o tome da li će montažna ploča, kada se sve na nju pričvrsti moži da se stavi u ormar – montažna ploča u mali ormar ulazi blago ukošena pa ako je neki visok element na njoj (recimo ispravljač), može da smeta.

Najveći posao je postaviti matičnu ploču računara na montažnu ploču. Da bi to išlo lakše pripremio sam crtež na kome su označene sve moguće rupe po raznim standardima rasporeda rupa za montažu matičnih ploča.

Crtež rasporeda rupa matične ploče.
Crtež rasporeda rupa matične ploče.

Vi samo treba da označite one rupe koje odgovaraju ploči koju ugrađujete. Crtež možete preuzeti u PDF formatu, i odštampati ga u razmeri 1:1 (moraćete ga štampati na više listova pa sastaviti u jedan). Na taj papir stavite svoju ploču i uporedite rupe na ploči sa crtežom pa obeležite one koje vam odgovaraju. Označene rupe na papiru će vam znatno olakšati obeležavanje mesta za bušenje montažne ploče.

Matična ploča se na montažnu ploču pričvršćuje odstojnicima. Možete upotrebiti odstojnike koji se dobijaju uz matične ploče, ako ih imate, ili ih kupiti u bilo kojoj radnji koja prodaje elektronske komponente. Oko odstojnika obratite pažnju: ako je odstojnik kraći od 20 milimetara, kartice kada ih ubodete u ploču će udarati u montažnu ploču. Bolje je da koristite odstojnike od 20 milimetara ili duže inače ćete morati da izrežete montažnu ploču kao na crtežu da bi mrežne kartice uopšte mogle da se postave.

Bušenje rupa za odstojnike zavisi od vrste odstojnika. Ako odstojnik ima M navoj, onda se on pričvršćuje odgovarajućom maticom, pa je potrebno izbušpiti rupu taman toliku da navoj odstojnika prođe kroz nju. Sa donje strane se navrne matica i to je to. Ako odstojnik ima colovni navoj (to je navoj kao na zavrtnjima koji se uobičajeno koriste u PC računarima), onda se ne upotrebljavaju matice, već se odstojnik uvrće u samu rupu. Tada je potrebno napraviti rupu nešto manju nego što je sam navoj i u njoj urezati navoj bilo samim odstojnikom bilo nekim zavrtnjem. Ovo radite pažljivo jer lako može da se desi da vam se navoj zalomi i ostane u rupi.

Prilikom određivanja pozicije matične ploče na montažnoj ploči ostavite više mesta sa strane gde su mrežne kartice kako biste lako mogli da priđete priključcima na karticama i postavite kablove.

Ako na  montažnu ploči pravite prorez zbog montaže mrežnih kartica, na izrezu ostavite ivicu od jedno 5 milimetara koju ćete saviti na dole, na sličan način kako su i inače urađene ivice montažne ploče, jer će tako ploča ostati čvrsta i neće se savijati.

Kada je matična ploča nameštena, treba da postavite i most koji će poslužiti kao držač za koji će se pričvrstiti mrežne kartice kada su ubodene u matičnu ploču. Most je u obliku slova P ćirilicom, samo na krajevima treba da ima male stopice kojima ćete ga zavrtnjima pričvrstiti na montažnu ploču. Na vodoravnoj strani izbušite rupe na mestima koja odgovaraju za pričvršćenje kartica zavrtnjima, na sličan način kako je to i inače urađeno na standardom kućištu PC računara.

Pored matične ploče treba montirati napajanje i hard disk. I jedno i drugo se montira na isti način. U nekoj gvožđarskoj radnji ili radnji koja prodaje materijal za stolariju kupite aluminijumski L profil dimenzija 1.5 x 1.5 milimetara ili sličan. To ćete iseći na komade odgovarajuće dužine i jednu stranicu pričvrstiti zavrtnjima na montažnu ploču, a na drugoj izbušiti rupe za pričvršćenje kućišta napajanja i hard diska na profil. Za disk upotrebite dva komada profila da ga pričvrstite sa obe strane. Ovaj L profil možete upotrebiti i da napravite P most za pričvršćenje mrežnih kartica.

Ako ste se odlučili da u kutiju ugradite i razvodnu utičnicu, onda i nju pričvrstite zavrtnjima na montažnu ploču. Kupite utičnicu koja se stavlja na kabal, dovoljno je sa tri priključna mesta, ali gledajte da se može rasklopiti i da se poklopac pričvršćuje zavrtnjima sa prednje strane. Rasklopite je, zadnju stranu zavrtnjima pričvrstite na montažnu ploču, a onda na nju stavite poklopac.

S obzirom da ćete u ormar uvesti i napajanje od 220 V i da je potrebno da ga razvedete do utičnice i napajanja, na montažnu ploču postavite i jednu rednu klemu sa dovoljno kontakata. Nju pričvrstite nekim izolujućim odstojnikom na mesto gde će biti sigurno da nešto što ne treba ne dodirne 220 V ali i da bude lako dostupno da se u nju uklema dovodni kabal.

Razvod odmah napravite od kleme do napajanja i utičnice i ostavite tri mesta gde ćete uklemati dovodni kabal (trožilni, sa vodovima za fazu, nulu i uzemljenje). Ovo je važno da možete, prilikom vađenja ploče iz ormara, da odvojite i napojni kabal. Uzemljenje koje dolazi kablom treba da bude spojeno na montažnu ploču, tako da će preko nje i cela kutija biti uzemljena. Valja kutiju i dodatno uzemljiti ako u blizini postoji odgovarajući uzemljivač.

Pošto je ovaj napon opasan po život uradite sve kako treba da razvod bude siguran: vodove sa mrežnim naponom provucite sa donje strane montažne ploče tako da ne budu na dohvat ruke, a sva opasna mesta dobro izolujte tako da niko i ništa ne može da slučajno dođe u dodir sa naponom. Ako tome niste vični, zamolite nekog električara da to uradi umesto vas. Mala nepažnja u boljem slučaju može da uništi ruter, a u gorem slučaju neko može da izgubi život. Uvek imajte u vidu da će se ormar sa ruterom nalaziti napolju u uslovima vlage i prljavštine i da neko ko mu priđe može biti izložen opasnom naponu.

Ovako sređenu montažnu ploču ćete lako stavljati i vaditi iz kutije, a računar će moći da radi i kada je izvađen iz kutije.

wirelessuzicenet-ap
AP Crna dama užičke bežične mreže

Ostaje još samo da na kutiji ugradite uvodnike za kablove. Uvodnike možete kupiti u bilo kojoj radnji koja prodaje elektromaterijal. Od plastike su, veoma jeftini, a odlično će polsužiti ne samo da dobro drže kablove nego i da zaštite kutiju od ulaska prašine i vlage.

Uvodnik PG16 je dovoljno veliki da se kroz njega može proturiti UTP kabal sa sve utikačem, a za antenski kabal sa RP-SMA konektorom odgovara uvodnik PG9 (ovo su standardne oznake veličina uvodnika).

Da biste ugradili uvodnik potrebno je da izbušite rupu na kutiji odgovarajuće veličine. Ako znate nekog bravara koji ima stonu bušilicu onda je najbolje da mu odnesete kutiju da vam on to napravi, jer su rupe povelike i nije baš lako napraviti ih bez odgovarajućeg alata. Uvodnike ugrađujte na donju stranu ormara tako da voda ne može da ih zaliva.

Ormar sa donje strane ima otvor sa poklopcem. Sami procenite da li je bolje da uvodnike montirate na kutiju a ne na poklopac. Dobro je da podesite da se uvodnici nalaze naspramno priključcima na mrežnim karticama kako se kablovi (pogotovo antenski) ne bi nepotrebno savijali i lomili). Za kabal za napajanje napravite poseban uvodnik podalje od drugih kablova kako biste predupredili smetnje.

Poneko se odlučuje da koristi antenske kratkospojnike (recimo RPSMA na N konektor) pa da N konektor montira umesto uvodnika a da antenu priključuje na taj konektor. Ne preporučujem ovakvu izvedbu.

Tako se nepotrebno u antenski sistem uključuje više konektora i kratkospojnika koji su i inače najčešći izvori problema (a na njima dolazi do gubitaka signala u svakom slučaju), ali i zato što to uslovljava da koristite antenske kablove koji imaju N konektore sa obe strane. S obzirom da većina kartica i uređaja imaju RPSMA konektore na sebi, moraćete da imate i dve vrste kablova: RPSMA na N i N na N što je nepotrebna kombinacija, i ume da bude nezgodno ako imate problem na ruteru, sumnjate na kabal ali nemate odgovarajući da ga zamenite.

Korišćenjem uvodnika em izbegavate nepotrebne konektore i kablove, em će vam trebati samo RPSMA na N kablovi, tako da uvek neki možete imati u rezervi.

Uz ormar se dobija jednostavna bravica sa univerzalnim plastičnim ključem. Ako će se ormar nalaziti na mestu gde nepoznata lica mogu imati pristup, skinite tu bravicu i zamenite je bravicom sa ključem. Bravice su standardnih dimenzija i svaka će odgovarati.

Ubacite sve u kutiju, još jednom proverite da li računar funkcioniše i sve je spremno za montažu na nekom krovu. Naročito proverite rad rutera simulirajući stvarne uslove: njegovo samostalno uključenje kada mu se priključi napajanje, kao i da li će se Mikrotik podići bez monitora (i video kartice), i tastature.

Montaža

Prilikom montaže obratite pažnju na to da ormar, ako je moguće, ne bude direktno izložen suncu i kiši. Kiša i nije problem, ali sunce leti može ozbiljno da ugreje unutrašnjost kutije. Ako pak ne možete da je sklonite sa sunca, onda bar iznad kutije postavite nešto da napravi senku. Leti možete i da odškrinete poklopac sa donje strane tako da se unutrašnjost lakše hladi.

Neko se odlučuje da ugradi i ventilator koji će da izbacuje topao vazduh napolje, ali je to komplikovano napraviti i uvek pravi problem šta raditi zimi kada nimalo nije poželjno imati otvor na kutiji koliki je potreban za ventilator.

Za zimske uslove nije loše razmisliti o tome da se kutija sa unutrašnje strane izoluje tankim stiroporom. Ja to nisam nigde radio i nisam imao problema sa hladnoćom – pokazalo se da se sama ploča, procesor, hard disk i ispravljač dovoljno greju unutrašnjost kutije da im niske temperature ne smetaju.

Ako ormar postavljate na stub, obezbedite da stub može da nosi njegovu težinu, a sam ormar čvrsto spojte na stub i nemojte ostavljati da se nešto klima. Ako je ormar potežak za stub, ojačajte stub dodatnim ankerima ili razmotrite mogućnost da ormar postavite pored stuba.

Vodite računa oko kablova koji ulaze u kutiju. Gledajte da se lepo spakovani i pričvršćeni, a da su konektori koji se nalaze na otvorenom dobro izolovani izolir-trakom. Naročito obratite pažnju na kabal za napajanje sa 220 V. Izbegavajte da ga polažete po podu naročito tamo gde neko može da ga nagazi i gde se skuplja voda. Ako možete, izbegnite da napojni kabal vodite paralelno i u istom snopu sa mrežnim kablovima. Bolje je da su razdvojeni zbog mogućih smetnji.

Ako kablove razvlačite kroz vazduh, gledajte da su dovoljno visoko da nikme ne smetaju, da su dobro pričvršćeni tako da ne mogu da se vremenom spuste, a dobro je i da ih dodatno poduprete sajlom. Naročito nemojte puštati kabal kroz vazduh na velikoj dužini ako nema sajle. Bakar od koga su sačinjeni provodnici u kablu je mekan i sama težina kabla će da ga istegne sve dok ne pukne.

32 Comments

  1. filmil

    – Koliko košta jedan ovakav sređen ruter?
    – Kako se ponaša na prijatnih -20 stepeni preko zime? A pri grmljavini?
    – Je li urađena bilo kakva sertifikacija?

    – Nevezano za ovo gore: ako se dobro sećam, nekada je na ovom sajtu postojala ćirilica. Gde je nestala? Takođe, na latiničnoj strani, naslov je i dalje ćiriličan.

  2. Peđa

    Ormar košta oko 50 evra, matična ploča, memorija i ispravljač zajedno se mogu naći već za dvadesetak, polovno naravno, polovan hard disk oko desetak evra (ili nova CF kartica sa adapterom je oko 20-30 evra), uvodnici i odstojnici svi komplet ne prelaze pet-šest evra, i na to dolaze mrežne i bežične kartice po izboru.

    Nije bilo problema ni sa zimom ni sa grmljavinom. Uslove debelog minusa sam testirao i na plastičnim kutijama koje uopšte nisu namenjene za spoljne uslove, i sa fabričkim AP uređajima koji se znatno manje greju i to radi vrlo dobro već godinama. Sa ovim metalnim ormarom su ista iskustva.

    Grmljavina ne može da utiče na ovako sastavljen ruter osim nekog direktnog udara ili indukcije kroz mrežni kabal, ali na to je osetljivo sve što je priključeno na mrežu. Grmljavina ima efekta na antenama, neke antene konstrukcijski imaju veću indukciju tokom grmljavine i to može da ošteti uređaj.

    Sertifikacija? Hmmm, pojedinačne komponente jesu sertifikovane, ali s obzirom da je ovo home-made ko bi još radio sertifikaciju?

    Ćirilica je tu, imaš u gornjem desnom uglu izbor pisma.

  3. Milan S.

    Ovo ti je TOP post. Da ga prebacis u HTML plain ili PDF i okacis na Home Page ? Doradjena verzija sa dosta detalja bi bas bila dobar prirucnik.

    Imas li preporuke za AP/Ruter kutije sem ove ? Koja napajanja koristis na lokacijama? Kako ti se ponasa ‘produzni’ na vrucini ? Jeste li realizovali javljanje/SMS mobilnim u slucaju otkaza uredjaja na kriticnim lokacijama ?

    Off Topic. Jel ti se desava greska 707 na Mikrotiku na strani klijenta?
    Imas li neku preporuku za prog za vizuelno predstavljanje jacine signala po lokacijama/u sprezi sa GPS-om?

    Jeste li imali potrebu za triangulacijom ? :) Sta koristite?

    Sta je ovo iznad Crne dame? UKT? Lici mi na CB?

    • Peđa

      Ne mogu da nađem gde sam stavio set fotografija narpavljenih baš da bi se odradilo detaljno uputstvo. Ali, pravićemo mi ovoga još pa će biti i fotografija.

      Kao što rekoh, ja ove ormare korsitim jer se pokazalo najpraktičnije. Odličan je, nema mnogo cimanja sa izradom. Razmišljao sam i o samogradnji kutije, ali kada smo sabrali materijal i usluge majstora, ne izađe značajno jeftinije. Inače, svaka će da radi posao, sve dok je dobro zaptivena.

      Nisam primetio ništa ludno sa kablovima i vrućinom. Javljanje SMS’om je nepotrebno, mreža je pod nadrzorom i lako se primeti gde šta ne radi. Oprema za SMS dojave bi bila skuplja nego AP :) Nasuprot tome, napravili smo uređaj koji sam nadzire opremu i ako primeti da se nešto zakovalo, sam restartuje. Baš sutra bi trebalo da ga postavimo na jedan AP koji je veoma problematičan (ali na njemu su fabrički urešaji, ne Mikrotik).

      Ne znam šta je greška 707.

      Za nadzor mreže koristim Dud (Dude). Program to odlično radi. Mada, radim na nekom namenskom programu koji će namenski moći da se koristi za merenje signala na Mikrotiku. Nikad nisam kapirao kakva je logika u priključivanju GPS-a na Mikrotik. To je debelo bacanje para. Dovoljno je jednom izmeriti lokaciju, Mikrotik ne može nikud da pobegne.

      Triangulacija? Za šta?

      Ne, to iznad je bivša antena za FM radio koja odavno nije u funkciji.

      Sa ovoliko pitanja mnogo je bolje da se javiš kod nas na forum: http://forum.uzice.net/mikrotik/

  4. Milan S.

    FM, znaci UKT, OK.

    707 se javlja kod mene u sprezi Mikrotika i TP Link AP-a na strani klijenta. Neki bag, sta li…, nista strasno.

    Mozes li u nekom sledecem postu o tom divajsu za auto-restart ?

  5. Peđa

    Pretpostavljam da će biti. Još uvek je sve to u probnoj fazi. Jedan od momaka sa mreže to radi kao rad za fakultet, a verujem da to neće ostati samo u arhivama njegovog fakulteta.

    U principu se radi o mikrokontroleru koji se povezuje na mrežu kao i svaki drugi mrežni uređaj, pinguje uređaje koji mu se zadaju i ako neki od njih prestane da se odaziva, restartuje ga. Najvažnije je da je to sve ispalo prilično jeftino.

  6. Peđa

    Ažurirao sam crtež za obeležavanje rupa za montažu matične ploče. Sada ima više pomoćnih elemenata koji olakšavaju sastavljanje crteža ako je štampan na više listova manjeg formata a na drugoj strani PDF dokumenta je stavljen crtež rasporeda za matične ploče manjih dimenzija.

  7. Titus

    Opet nesto sto svi pocnu da koriste posle odredjenog vremena :).

    Kako da odstampam ovaj PDF u razmeri 1:1. Kako god da uradim imam lufta 2-3 milimetra na onoj skali 100mm na crtezu.

    U Adobe sam koristio Tile Page ali nije dobra razmera, u par milimetara bezi.

  8. Peđa

    Ja baš snimio u PDF foramtu računajući da je to najjednostavnije. Nezgodno je što je velika površina crteža (A2) pa je nezgodno stavljati kao bitmapu. Smisliću nešto pa ću postaviti.

  9. Peđa

    Verovatno to može da se postigne. Postoje ekstenderi za PCI slotove za matične ploče pa i slični extenderi za ruterbordove, ali je pitanje koliko ima smisla tako nešto raditi.

    Naime, najveći problem nije staviti toliko kartica u isti uređaj, nego kako naterati te kartice da rade a da ne smetaju jedna drugoj.

    Na 2.4 GHz opsegu na primer, možeš da smestiš samo tri aktivna predajnika u neposrednu blizinu i da računaš da neće smetati jedan drugom, a i to nije sigurno.

    Bolje je, umesto jednog uređaja postaviti više njih, i tako ih fizički odvojiti, kako bi se predupredila mogućnost da smetaju jedni drugima.

  10. Djordje

    Naime pokusacu da sa par drugara, tj. nas 8, posaljem internet signal sa 5.Km (postoji opticka vidljivost), uzecemo 16 Mbit/sec, i to podeliti po 2Mbit/sec. Radicemo sa dva TP-Link TL-WA5210G-PoE i Mikrotikom rucne izrade po tvojim uputstvima, ali sam stao kako podeliti to na 8 delova, zbog pc slotova, da li se moze odraditi preko svicera i eksternih wireles rutera. Ovim bezicnim stvarima sam poceo da se bavi aktivno tek pre neki dan pa mi je svaki savet koristan.

  11. pedja

    Pozdrav. Kako mi je grom spalio dve ploce ( i pitaj boga koliko kartica)rijesio sam da postojecu plasticnu kutiju zamenim sa ovakvim ormarom.Ehh , ovaj mi ormar ispade problematican. Molim vas za info gdje da u Uzicu nabavim ovakav razvodni ormar. Pozzzz.

    • Peđa

      Ovo je stadnardan ormar za elektro-instalacije. Ima ih u svakoj radnji koja prodaje elektro-materijal.

      Obrati pažnju na zaptivku na vratima. Valjalo bi da je ima. Jeftiniji ormari je nemaju pa moraš sam da se snađeš.

      Što se tiče zaštite od groma, tu će ti više vredeti dobro uzemnjenje i korišćenje antena koje su u kratkom spoju ili nemaju elemenata koji skupljaju statički elektricitet i indukciju.

  12. pedja

    Ok . Hvala na brzom odgovoru , al jos nisam rijesio problem.
    U mom gradu nema takvih ormara , a Uzice mi nije daleko ,pa sam mislio da skoknem do vas u „shoping“.Telefonirao sam nekoliko prodavnica u Uzicu al oni nemaju (ili me ne shvaraju najbolje sta trazim HI).Zbog toga bi mi dobro dosla informacija gdje tacno u Uzicu mogu da nabavim ormar.Cisto da ne lutam ili da ne „puknem“ bez veze 80 km puta .
    Statiku na antenama sam rijesio tako sto sam napravio kratkospojeni L/4 odsjecak voda ,(Nije ga tesko napraviti za 2.4 GHz , za 5 GHz ne znam , nisam ni probao ),kojeg montiram neposredno ispred konektora kartice .To u slucaju da koristim omnidirekcione antene koje nisu GP ,a inace upotrobljavam AMOS od YU1AW sa njegovim rjesenjem zastite od groma i statike.
    Kao klijent- biquad, a ako je kabal duzi opet ispred konektora kartice L/4 za svaki slucaj.
    UTP i napojni kabal zastitim tako sto ga provucem kroz nosecu cijev ,a samu cijev uzemljim ili nulujem.

    Pozzzz+++

    • Peđa

      Probaću da pogledam gde ima, samo je problem što ja obično s posla idem kad su radnje već pozatvarane. Kad nešto saznam – javiću.

  13. Djordje

    Iako sam pocetnik u svemu ovome najlaksi deo je izgleda bio napraviti MTik, nastelovati ga i postaviti opremu, najteze je naterati ljude iz telekoma da izadju na teren i pogledaju gde imaju paricu za telefon i prikljuce ga, ne smem ni da pomislim koliko ce trajati dok ne dobijem ADSL. Zato sam razradio rezervni plan, kod kolege koji vec ima ADSL postavicu jos jedan MTik i njemu ostaviti 1Mbit, a nama poslati preostalih 15Mbit, e sada pitanje:

    Posto sam ovaj jedan MTik radio sa jednom lan i jednom wlan karticom, ovaj cu morati sa dve lan, kako cu posle podeliti na dva dela net, svicom, ili je dovoljan onaj obican razdelnik, jedan ulaz-dva izlaza?

    • Peđa

      Najjednostavnije je da u taj mikrotik ruter dodaš još jednu LAN karticu, dodeliš joj poseban IP opseg i tako zakačiš kolegu.

Ostavite odgovor na Titus Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popunite izraz tako da bude tačan: *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.