Izbornik Zatvoriti

Zakon o bezbednosti saobraćaja i biciklisti

Skraćena veza: https://pedja.supurovic.net/veza/3977

Kod nas su uslovi takvi da biciklisti ne mogu da izbegnu učešće u saobraćaju. Iako Zakon ne previđa obavezu dobijanja dozvole za vožnju bicikla javnim putevima neophodno je da biciklisti budu upoznati sa Zakonom o bezbednosti saobraćaja.

U ovom članku ću ukratko sumirati ono što je neophodno znati, a tiče se biciklista. Istaći ću ono što se direktno odnosi na bicikliste, ali se podrazumeva da oni moraju poznavati sve propise koji se odnose na učešće u saobraćaju.

Oprema

Zakon pod biciklom smatra prevozno sredstvo sa najmanje dva točka, koje se pokreće snagom vozača, odnosno, putnika, koja se pomoću pedala ili ručica prenosi na točak, odnosno točkove.

Bicikl koji učestvuje u saobraćaju mora da bude tehnički ispravan. Mora imati ugrađeno jedno belo svetlo na prednjoj i jedno crveno na zadnjoj strani.

Biikl u saobraćaju na putu ne mogu imati uređaje, sklopove i opremu čija upotreba može ugroziti, ometati ili izazvati zabunu drugog učesnika u saobraćaju.

Bicikl ne sme na prednjoj strani da ima uređaje ili materije koje daju, odnosno odbijaju svetlost crvene boje, a na zadnjoj strani koje daju, odnosno odbijaju svetlost bele boje, kao ni trepćuće svetlo koje nije predviđeno propisima. Na vozilu se ne smeju nalaziti niti koristiti uređaji koji daju, odnosno odbijaju svetlost vidljivu učesnicima u saobraćaju u bojama koje nisu predviđene propisima.

Ponašanje biciklista u saobraćaju

Kada vozač sedi na biciklu i vozi ga, on ima status vozila u saobraćaju i na njega se odnose propisi na isti način kao i na druga vozila. Kada biciklista gura bicikl pored sebe, tada ima status pešaka i na njega se odnose propisi isto kao i na pešake.

Biciklista je dužan da postupa u skladu sa svojim statusom i propisima o pravilima saobraćaja, saobraćajnom signalizacijom i naredbama ovlašćenog službenog lica.

Biciklista je dužan da se u saobraćaju ponaša u sladu sa okolnostima na takav način da ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Vozač bicikla je dužan da upravlja vozilom na način koji ne umanjuje stabilnost vozila i neometa druge učenike usaobraćaju, a naročito ne sme da: ispušta upravljač iz ruku, sklanja noge sa pedala, se pridržava za drugo vozilo, vodi, vuče ili potiskuje druga vozila, odnosno životinje, osim da vuče priključno vozilo za bicikl,  dopusti da vozilo kojim upravlja bude vučeno ili potiskivano, ili prevozi predmete koji mogu da ga ometaju tokom upravljanja.

Biciklista ne sme da u toku vožnje koristi telefon, odnosno druge uređaje za komunikaciju ukoliko ne koristi opremu koja omogućava da obavlja razgovore tako da su mu obe ruke slobodne. Takođe ne sme da koristi audio ili video uređaje na način koji ga onemogućavaju da čuje i vidi  druge učesnike u saobraćaju ili na drugi način ometaju njegovu pažnju prilikom upravljanja biciklom. Vozač bicikla ne sme držati slušalice na oba uva.

Prilikom skretanja biciklista je dužan da ostalim učesnicima u saobraćaju to najavi odručivanjem ruke na onoj strani na kuju namerava da skrene.

Prilikom uključivanja u saobraćaj, biciklista mora da se uveri da time neće ometati druge učesnike u saobraćaju.

Kretanje bicikla po putu

Biciklistima je zabranjeno kretanje autoputem i motoputem. Na javnim putevima nije zozvoljeno upravljanje biciklom decimlađojod 12 godina. Izuzetno u pešačkoj zoni i zoni usporenog saobraćaja, biciklom mogu upravljati deca starija od devet godina ako su pod nadzorom osobe starije od 16 godina.

Biciklista za kretanje mora koristiti onu površinu koja je za njega namenjena. Dužan je da se kreće desnom stranom kolovoza u smeru kretanja. Na putevima koji nemaju posebnu traku ili stazu za bicikle, biciklista je dužan da se kolovozom u širini od najviše jedan metar od desne strane kolovoza. Kada biciklista gura bicikl pored sebe dužan je da se kreće desnom ivicom kolovoza.

Ako se biciklista kreće sporo i time ometa normalan saobraćaj, dužan je da na prvom odgovarajućem mestu omogući da ga drugo vozilo pretekne, obiđe ili prođe.

Ako se dva ili više vozača bicikala kreću u grupi, dužni su da se kreću jedan za drugim.

Od sumraka, noću i do svitanja, kao i danju u uslovima smanjene vidljivosti, na biciklu moraju biti uključena jedno belo svetlo na prednjoj strani  i jedno crveno svetlo na zadnjoj strani.

Vozač bicikla stariji od 18 godina može an biciklu prevoziti dete do 8 godina starosti, ukoliko je na bicikl ugrađeno posebno sedište za tu namenu.

Vozač bicikla ne sme da prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, psihoaktivnih susptanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima.

Bicikl u saobraćaju na putu može imati priključno vozilo na dva točka, namenjeno za prevoz tereta, priključeno tako da je obezbeđena stabilnost vozila. U priključnom vozilu se ne smeju prevoziti putnici. Priključno vozilo ne sme biti šire od jednog metra, a na zadnjoj strani mora imati poziciono svetlo crvene boje ili trouglasti katadiopter.

Kretanje biciklističkom stazom

Biciklistička staza je put namenjen isključivo za kretanje bicikala. Njom se ne smeju kretati motorna vozila i pešaci.

Ako na kolovozu postoji obeležena traka za bicikle ili pored kolovoza postoji biciklistička staza, biciklista je dužan da ih koristi.

Biciklista se mora kretati desnom biciklističkom trakom u odnosu na smer kretanja saobraćaja.

Biciklista se biciklističkom stazom ne sme kretati brzinom većom od 35 km/h. Na biciklistikoj traci, biciklista se mora kretati desnom stranom u odnosu na smer kretanja.

Obaveze vozača bicikla prema pešacima

Vozač je dužan da zaustavi vozilo ispred pešačkog prelaza, kada mu je svetlosnim signalom ili nardbom policijskog službenika zabranjen prolaz. Ako mu je prolaz dozvoljen vozač je dužan da propusti pešaka koji je stupio na pešački prelaz ili pokazuje nameru da to učini.

Vozač koji skreće na bočni put je dužan da propusti pešaka koji je stupio ili na kolovoz ili pokazuje nameru da to učini, bez obzira da li se tu nalazi obeležen pešački prelaz.

Ukoliko su pešaci deca, nemoćna lica, slepe osobe, osobe u invalidskim kolicima, ili koriste druga pomagala za kretanje, vozač je dužan da zaustavi vozilo prilikom propuštanja.

Vozač ne sme vozilom da preseca organizovanu kolonu pešaka koja se kreće po kolovozu.

Svetlosna signalizacija

Za regulisanje vozila se koristi trobojna svetlosna signalizaija. Značenja svetala su sledeća:

– crveno svetlo – zabranjen prolaz,
– žuto svetlo – zabranjen prolaz, osim u slučaju kada se vozilo ne može bezbedno zaustaviti ispred navedenog znaka,
– zeleno svetlo – dozvoljen prolaz,
– istovremeno uključeno žuto i crveno svetlo – zabranjen prolaz i nagoveštaj da će se uključiti zeleno svetlo,
– trepćuće žuto svetlo – obaveza za sve učesnike u saobraćaju da se kreću uz povećanu opreznost,
– trepćuće zeleno svetlo – dozvoljen prolaz i nagoveštaj skorog prestanka dozvoljenog prolaza uključenjem žutog, a zatim crvenog svetla.

Vozač ne sme proći svetlosni saobraćajni znak kada mu je tim znakom zabranjen prolaz.

Semafor sa trobojnim svetlima može da ima dodatni svetlosni saobraćajni znak u obliku zelene strelice (uslovni znak) koji označava da vozač može vozilom da prođe svetlosni znak samo u pravcu označenim strelicom i za vreme dok je upaljeno crveno ili žuto svetlo pri čemu mora da propusti sva vozila koja se kreću po putu na koji ulazi kao i da propusti pešake koji prelaze preko kolovoza.

Podrobnije upoznavaanje sa Zakonom

Net treba da se zadovoljite sami čitanjem ovog članka. On je namenjen da izvuče najvažnije elemente zakona na koje biciklsiti treba da obrate posebnu pažnju. Ipak je najbolje da pročitate ceo tekst Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima i upoznate se sa njim u celini. Tekst Zakona možete preuzeti sa sajta Ministarstva unutrašnjih poslova: http://www.mup.gov.rs/cms/resursi.nsf/Zakon%20o%20bezbednosti%20saobracaja%20na%20putevima.pdf

71 Comments

  1. Miloš Vučić

    Da li je obavezna upotreba zaštitne kacige prilikom kretanja pa kolovozu van naseljenog mesta?

  2. Peđa

    Za bicikliste nije. To ne znači d aihne treba nositi. Kacige su prilično jeftine a veoma su korisne, ne samo zbog zaštite od udaranja.

  3. Milić

    Zakon kao takav odnosi se na sve ucesnike u saobracaju pa i na pesake i zaista nema opravdanja ako se isti ne poznaje dovoljno. Veliki problem je upravo infrastruktura gde je biciklisticka staza misaona imenica. Na nekim mestima nema ni prohodnih trotoara, a ja pricam o bic. stazama… Kako se pesaci ne kaznjavaju mislim da ni bicikliste niko nece dirati. Ove lokalne svakako ne. Ovi koji putuju duze mislim da su dovoljno svesni potreba za svetlosnom signalizacijom – da vide ali i da budu vidjeni. Problem je zaista ogroman nocu kada biciklisu (ne retko i pijanog) vidite previse kasno.. svetloodbojni prsluci su vise nego jeftina zamena za starudije kako vozace tako i bicikle ali se slabo koristi :(

  4. Peđa

    Svrha zakona, ipak,na prvom mestuje u tome da se podigne nivo bezbednosti.

    On postoji iz dva razloga: prvo da bi se unapred ustrojenim pravilima omogućilo da ses vi ponašaju po istim obrascima, te da tako svako zna šta može da očekuje od drugih učesnika u saobraćaju.

    Drugi razlog je da se oni ljudi koji ne mogu sami da razumeju potrebu da postoje pravila i potrebu da se ponašaju na bezbedan način, natera da se tako ponašaju, i tako opet podigne nivo bezbednosti i njih i drugih učesnika u saobraćaju.

    Nemojte se mnogo uzdati u to da bicikliste niko neće dirati. Biciklisti po pravilu predstavljaju ogroman rizik na putu. Prema nekim istraživanjaima, u 90% saobraćajki u kojima je učestvovao biciklist, biciklista je taj koji je izazvao problem.

    Zdrav razum govori da je neophodno da biciklista bude uočljiv dok je na putu. Svetlo na biciklu je tome namenjeno. Ko koristi bicikl na putu bez svetla taj stavlja glavu u torbu. Zato zakon propisuje da je svetlo obavezno.

  5. Dejan

    U zakonu stoji da biciklista ne sme da ima slusalice na oba uva. Da li to znaci da sme da drzi samo jednu slusalicu, ili ne sme da drzi nijednu?

  6. Peđa

    Sme da drži slušalicu na jednom uvetu. Drugo mora da bude slobodno da bi čuo šta se dešava u saobraćaju oko njega.

    • Peđa

      Kaciga nije obavezna, ali svako ko drži do sebe, a naročito glave, treba da je nosi. Kaciga nije skupa. Može se kupiti već za 800 dinara.

      Za prsluk ne mogu da ti tačno kažem jer nisam siguran. Mislim da u zakonu ne stoji da je obavezan, ali mi skoro neko reče da jeste, bar u uslovima slabe vidljivosti. Možda je to regulsiano nekim podzakonskim aktom.

      Opet, svejedno, u uslovima slabe vidljivosti je itekako dobro nositi ga. Ni prsluk nije skup. Cene se kreću oko 250 – 300 dinara.

  7. uros

    ukoliko biciklista vozi pod dejstvom srednje alkoholisanosti kakve kazne mu slede i dali gubi b vozacku kategoriju

  8. nikola

    Zivim u jednom selu kod Cacka i imam dedu i babu u Bitolju(makedonija) pa bih zeleo da idem biciklom kojim putem mi je dozvoljeno da se krecem?

    • Peđa

      Treba da je gura.

      Biciklista može da menja svojstvo u saobraćaju. Kada vozi bicikl, tada za njega važe pravila kao za vozila, a kada gura bicikl, tada je pešak.

      To podrazumeva i da treba da koristi odgovarajuće saobraćajne površine, kada je vozilo onda one za voziola, a kada je pešak, one za pešake.

  9. Mile

    1) moram li da imam belo i crveno svetlo ugradjeno na biciklu ako isti necu nikad voziti popodne?

    2) sta je sa onom zutom plastikom na tockovima (u vezi sa recenicom „Na vozilu se ne smeju nalaziti niti koristiti uređaji koji daju, odnosno odbijaju svetlost vidljivu učesnicima u saobraćaju u bojama koje nisu predviđene propisima.“)?

    • Peđa

      1. Da, svetla su obavezna.

      2. I ja sam se isto pitao. Znam da policija do sada nije pravila problem za žute katadioptere, ali jeste ako se koriste razna žmigajuća svetla i svetla u bojama.

  10. nenad

    1. do kog uzrasta deca mogu voziti biciklo pod nadzorom roditelja u ulici koja nije prometna (slepa uliica) 2. sta se desava kada pesak u istoj ulici se namerno krece u cik cak tako da bih doprineo da ga dete od 7 godina koje je na biciklu okrzne da bih izazvao konflikt.(ako moze odgovor na mejl hvala)

    • Peđa

      „Na javnim putevima nije dozvoljeno upravljanje biciklom deci mlađoj od 12 godina. Izuzetno u pešačkoj zoni i zoni usporenog saobraćaja, biciklom mogu upravljati deca starija od devet godina ako su pod nadzorom osobe starije od 16 godina.“

      Nema uticaja da li se radi o slepoj ulici.

    • Peđa

      Prelazak granice je prelazak granice, nema veze nakoji način. Da bi prešao granicu trebaju ti isti papiri, bez obzira ideš li kolima, biciklom, autobusom, vozom…

  11. FP

    Šta se desi kada se sudare bicikl i pešak na obeleženoj biciklističkoj stazi? Ko je tada kriv?
    Na primer, biciklista vozi i krene da obilazi pešake koji šetaju stazom za bicikliste, pešak se pomeri i dođe do sudaranja.

    • Peđa

      Iako je staza rezervisana za bicikliste, to ne znači da oni mogu da udaraju u svakog ko im se nađe na putu a nije biciklista.

      Krivica zavisi od konkretne situacije, a određuje je sud, ako do toga dođe.

Ostavite odgovor na Peđa Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popunite izraz tako da bude tačan: *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.