Izbornik Zatvoriti

Mikrotik: Raspodela saobraćaja na više internet linkova (I deo)

U današnje vreme potrebe za internetom postaju takve da je vrlo često neophodno koristiti više odvojenih internet linkova za povezivanje. Odatle i potreba da jedan mikrotik prihvati više linkova i izvrši raspodelu saobraćaja korisnika kroz njih.

Osim u posebnim uslovima, nemoguće je spojiti dva ili više linka tako da se ponašaju kao jedan. Ono što jeste moguće, to je da se saobraćaj rasporedi po linkovima tako da se oni ravnomerno opterećuju. Ovo se može vršiti na više načina:

– da se omogući da se dolazne konekcije prema serverima koji se nalaze u lokalnoj mreži ravnomerno raspodele po svim linkovima;

– da se unapred odredi koji korisnici će biti usmeravani na koji internet link te da se tako ručno vrši raspodela opterećenja;

– da se napravi neko pravilo koje će automatski preusmeravati konekcije korisnika prema Internetu tako da se obezbedi ravnomerno opterećenje linkova. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Zaštita umreženog Windows računara

Kada povežete računar u neku mrežu, bilo da je to lokalna mreža ili internet, on postaje izložen pristupu spolja preko te mrežne veze. Zato danas retko ko da umrežava računar na bilo koji način a da ne koristi neku vrstu zaštite.

Ipak, vrlo često nailazim na računare koji su potpuno izloženi pristupu spolja, često čak i bez lozinke, usled nepoznavanja računarskih i mrežnih tehnologija. Krivac je, po običaju sam korisnik koji ne razumevajući kako umrežavanje funkcioniše nehotice omogući pristup svom računaru. Ovo se dešava čak i ako je na računaru uključena nekakva zaštita u obliku zaštitnog zida ili slično.

Ovom prilikom ću objasniti kako na brz i efikasan način možete zaštititi svoj računar od najčešće vrste izloženosti – deljenja sadržaja diskova u vindouz mreži. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Da sam ja novinar…

Ovih dana je baš bila uzavrela diskusija na temu novinarstva i medija uopšte. Izgleda da preovladava mišljenje da novinari ne prate baš razvoj tehnologije komunikacija i ne koriste sve ono što im je danas na raspolaganju.

Umesto da solim pame na tu temu, pomislih da je bolje da razmilim o tome šta bih ja da sam novinar mogao da uradim, uzevši u obzir moje poznavanje tih tehnologija.

Računar

Najpre, nikad se ne bih uzdao u to da će mi neki računar biti na raspolaganju da mogu da ukucam članak, pa čak ni u redakciji. Dakle, nabavio bih neki zgodan laptop, onako srednjih dimenzija, ne manji od 13 inča dijagonale. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Novinari na tviteru

Zanimate li se za to koliko su novinari prisutni na Internetu i koliko ga koriste kao izvor informacija i uopšte komunikaciju? Uz pomoć prijatelja sa tvitera napravio sam listu novinara koji imaju otvorene naloge na tviteru. Za sada (4. avgust, 19:00) lista sadrži imena 48 novinara. Kriterijum koji sam uzeo za uvršćivanje na listu je da je osoba član nekog novinarskog udruženja ili da radi za neko registrovano javno glasilo.

Ovde objavljujem nešto skraćenu listu, jer ima novinara koji nisu u svojim tviter profilima naveli da su novinari. Ovde su dakle oni koji su objavili da su novinari, ili su opštepoznate ličnosti ili su dali dozvolu da ih uvrstim u listu. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Odobravate li cenzuru na Internetu?

Ovih dana u medijima se pojavila iznenađujuća vest: mobilni operater Telenor i MUP Srbije su potpisali sporazum o primeni filtera za blokadu pristupa ilegalnim sajtovima sa elementima seksualnog zlostavljanja dece.

Ovako dugačak naziv sporazuma svodi se na jednu reč: CENZURA, koja čak i kod nas, uključuje mnoge crvene lampice.

Ipak, iznenađujuće je da reakcija javnosti na ovakvu vest nije naročito žestoka kako bi se to moglo očekivati.

Šta je cenzura?

U knjizi „Rečnik socijalnog rada“, autor Ivan Vidanović je dao definiciju cenzure kao  „autoritarnog ograničavanja ili zabrane javnog izražavanja mišljenja ili ideja, zbog opasnosti po vlast, društveni ili moralni poredak“. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Mikrotik kao PPTP server

Često se javlja potreba da se napravi simulirana internet veza koja služi kao bezbedna veza između dve udaljene tačke koje obe imaju pristup Internetu. Razlozi mogu biti raznoliki, a najčešće se radi o povećanju bezbednosti i zaštite podataka koji idu kroz nesigurno internet okruženje.

Ovakva veza se naziva tunelom jer ima samo dva kraja i ne može se u nju ući drugačije, osim na ta dva kraja. Tunel može biti obezbeđen lozinkom i šifrovan. Dve tačke ovakvu vezu vide kao da je stvarna veza i mogu je koristiti isto kao i bilo koju drugu internet vezu.

Pošto je sve što prolazi kroz tunel sigurno od pristupa sa strane, on se može propustiti preko Interneta i tako povezivati tačke koje treba da razmenjuju osetljive informacije. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]