Prolazismo danas planinom Jelovom Gorom i na jednoj šumskoj raskrsnici primetismo putokaz za hrast kitnjak. Čudnog li imena za hrast. Odlučismo da skrenemo sa puta i odemo da ga vidimo.
Usput razmišljah kako li je mogao dobiti ime. Da nije nekako posebno razbarušen pa izgleda kitnjastije od običnih krastova? A možda je to neki hrast zapis, koga meštani prvirženi nezaboravljenim praslovenskim običajima kite o nekom posebnom prazniku?
Nakon kraće šetnje šumskim putem nađosmo ga.
Izdžikljao je matori hrast neobičnog izgleda zaista privlači pažnju, čak i u ovako gustoj šumi. Kako na njemu videsmo table priđosmo zainteresovani da saznamo u čemu je on tako poseban.
Na tabli piše: KITNJAK (QUERCUS PETREA) POD ZAŠTITOM DRŽAVE.
Odjednom pred nama se otvori vrlo bezobrazna asocijacija: ovo kitnjak izgleda, nije od kićenja ili kite cveća, a kada se malo bolje pogleda, izrasline na hrastu zaista izgledaju kao to na šta ime bezobrazno podseća. Kao šlag na tortu je došao i latinski naziv koji se fonetski potuno uklapa u bezobraštinu koju smo prepoznali.
Lepo se nasmejasmo i zabeležismo da moramo potražiti malo više podataka o ovoj vrsti hrasta.
Kad ono, zaista postoji hrast kitnjak, samo mu je tačan latinski naziv Quercus petraea (kao da to nešto menja našu asocijaciju). Poreklo ovog imena nismo saznali pa je neobična asocijacija njegovog imena ostala nerazjašnjena.
He he he… Sjajno! Joj, kako zavidim svima vama koji imate taj intiman odnos prema prirodi (jbg, formulacija je u skladu sa pričom, ali razumeš šta sam mislio :) ). Nikako da nađem energije, vremena i novca da se iščupam iz ovog betona bar jednom mesečno…
Hvala ti za ovu priču! POzdrav!
Zanimljivo tumačenje porekla imena hrasta kitnjaka, Peđa. Ali, kao i kod najvećeg broja domaćih vrsta drveća, žbunja, pa i zeljastih biljaka, poreklo imena je uvek opravdano bilo morfološki bilo ekološki što govori o kreativnosti narodnog čoveka koji imenovaše vrstu.
Hrast kitnjak je dobio ime po tome što je jedini hrast čiji žirovi su nakupljeni po 2 do 5, sedeći ili na kratkoj peteljci, odnosno kao da je okićen. Kod ostalih hrastova nije takav slučaj (sladun, cer, lužnjak, medunac…).
Pored ovog, narod je kitnjak nazvao i brdnjak, gorun i beljik u zavisnosti od geografskog položaja obzirom da je kitnjak vrlo raspostranjena vrsta hrasta u Srbiji.
Lep članak, pozdrav.
Nikola, hvala na razjašnjenju.