Trenutno je aktuelna zakonska regulativa za električne trotinete (laka električna vozila). Međutim mnogima je nejasno kakav tretman imaju električni bicikli. S obzirom da sam i sam od nedavno vozač električnog bicikla, potrudio sam se da proučim aktuelne propise. Ima nekih izmena u propisima koji se odnose i na bicikle i električne bicikle ali u suštini definicija električnog bicikla nije promenjena.
Preporučujem da pročitate i moj raniji članak na ovu temu https://pedja.supurovic.net/zakon-o-bezbednosti-saobracaja-i-biciklisti/. Jeste da je i 2010. godina ali i dalje ima releventan sadržaj. U ovom članku baviću se aktuelnim propisima i pre svega uz ugla upotrebe električnih bicikala.
Kategorisanje električnog bicikla
Ukratko ono što vas najviše zanima – električni bicikl ima tretman običnog bicikla.
Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima u članu 7, stav 32 kaže: bicikl je vozilo sa najmanje dva točka koje se pokreće snagom vozača, odnosno putnika, koja se pomoću pedala ili ručica prenosi na točak, odnosno točkove.
Pravilnik o podeli motornih i priključnih vozila i tehničkim uslovima za vozila u saobraćaju na putevima u članu 15, se bavi definicijom električnog bicikla i svrstava ga kao vozilo klase K3, a to je vozilo sa pogonom na pedale sa dodatnim električnim motorom čija najveća snaga nije veća od 0,25 kW i najveća konstruktivna brzina manja od 25 km/h, a koje nije deklarisano kao vozilo vrste L1.
Potpunosti radi, vozilo vrste L1 (prema članu 6 istog pravilnika) je moped – vozilo sa dva točka čija najveća konstruktivna brzina, bez obzira na način prenosa, ne prelazi 45 km/h, pri čemu radna zapremina, kada vozilo ima motor sa unutrašnjim sagorevanjem ne prelazi 50 cm3 ili čija najveća stalna nominalna snaga ne prelazi 4 kW za elektromotore.
Šta to znači za (e)bicikliste?
Običnim jezikom rečeno, električni bicikl zakon vidi kao običan bicikl ako je pogonjen snagom vozača (okretanjem pedala). Bicikl može da im pomoćni motor snage ne veće od 250W a koji ne može da se koristi ako se ne okreću pedale. Dakle, električni bicikl ne sme da ima režim rada da se može kretati pogonjen samo motorom bez okretanja pedala (drugačije nazvano režim asistencije).
Električni bicikl pogonjen pomoćnim motorom ne sme da se kreće brzinom većom od 25 km/h. To ne znači da bicikl ne sme da se kreće većom brzinom od navedene ali to može samo ako je motor isključen – dakle, ako se pogoni samo na pedale.
Šta ako električni bicikl ne ispunjava uslove?
Iz zakona proizilazi da ako bicikl ima motor jači od 250W ili se može kretati samo pogonjen motorom, ili se pomoću motora može kretati brzinom većom od 25 km/h onda spada u kategoriju mopeda (ako je snaga motora do 4 kW) ili motocikla (ako je snaga motora veća 4 kW). Takvo vozilo mora da se registruje a i vozač mora imati dozvolu odgovarajuće kategorije.
Šta ako imate električni bicikl koji mora da se registruje a ne želite da ga registrujete?
Ako ne želite da ga otuđite, onda ga možete koristiti samo van puteva.
Zakonske obaveze ponašanja u saobraćaju za bicikliste
Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima se odnosi na sve učesnike u saobraćaju i svaki biciklista je dužan da poznaje zakon i da se ponaša u skladu sa njim. Preporučujem vam da svakako zakon pročitate. Ja ću ovde istaći samo neke elemente koji su naročito važni za bicikliste.
Objekti za kretanje biciklista
Pored puteva, biciklisti se mogu kretati i biciklističkim trakama, biciklističkim stazama i pešačko-biciklističkim stazama. Biciklistička traka je saobraćajna traka namenjena isključivo za saobraćaj lakih električnih vozila, bicikala, mopeda i lakih tricikala. Biciklistička staza je put namenjen isključivo za kretanje bicikala i lakih električnih vozila. Pešačko-biciklistička staza je put namenjen za kretanje pešaka, bicikala i lakih električnih vozila.
Kretanje bicikla
Za vožnju bicikla, gde ne postoji posebna staza, odnosno traka, sme da se koristi kolovoz u širini od najviše jedan metar od desne ivice kolovoza, osim na delu
puta ispred raskrsnice ili drugog mesta na kome vozilo skreće ulevo, odnosno kada vrši preticanje ili obilaženje.
Ukoliko na putu postoji biciklistička traka, vozač bicikla, mora da se kreće desnom biciklističkom trakom u odnosu na smer kretanja saobraćaja.
Ako se dva ili više vozača bicikala kreću u grupi, dužni su da se kreću jedan za drugim.
Na biciklističkim stazama za saobraćaj u oba smera vozila, vozač bicikla mora da se kreće desnom stranom u smeru kretanja vozila. Vozač bicikla ne sme da se kreće biciklističkom stazom brzinom većom od 35 km/h.
Za kretanje bicikla po pešačko-biciklističkoj stazi primenjuju odredbe zakona o kretanju po biciklističkoj stazi, pri čemu vozač bicikla ne sme da se kreće brzinom većom od 10 km/h i dužan je da postupa sa naročitom opreznošću prema pešacima, tako da ne ometa kretanje, odnosno ne ugrožava bezbednost pešaka.
Dozvoljeno je drugim vozačima da pretiču ili obilaze bicikliste na mestima gde je preticanje i obilaženje zabranjeno.
Pešak koji gura bicikl mora se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smeru kretanja saobraćaja.
Biciklistiki semafori
Za regulisanje kretanja na biciklističkim trakama ili stazama, mogu se upotrebljavati semafori sa trobojnim svetlima. Crveno i žuto svetlo su u obliku kruga sa simbolom bicikla crne boje dok je zeleno svetlo sa simbolom bicikla smešteno u krugu crne boje.
Vozač bicikla ne sme preći niti započeti prelazak kolovoza kada mu je svetlosnim saobraćajnim znakom, kojim se reguliše kretanje pešaka, prelazak zabranjen.
Vozila za javni prevoz putnika
Biciklista koji obilazi vozilo za javni prevoz putnika, odnosno autobus kojim se obavlja prevoz putnika za sopstvene potrebe, koje se nalazi na stajalištu, mora da
upravlja biciklom tako da ne ugrožava lice koje u to vozilo ulazi ili izlazi.
Bicilista mora da se zaustavi iza vozila za javni prevoz putnik, kada lica koja ulaze, odnosno izlaze iz tog vozila, moraju da pređu preko saobraćajne trake, odnosno
biciklističke staze ili trake kojom se vozilo kreće.
Obeležavanje bicikla
Bicikl mora da ima upaljeno jedno belo svetlo na prednjoj strani i jedno crveno svetlo na zadnjoj strani.
Upotreba bicikla
Vozač bicikla pri upravljanju biciklom ne sme da:
1) ispušta upravljač iz ruku,
2) sklanja noge sa pedala, odnosno oslonca za noge, osim u slučaju oslanjanja kada bicikl nije u pokretu,
3) se pridržava za drugo vozilo,
4) vodi, vuče ili gura druga vozila, odnosno životinje, osim da vuče priključno vozilo koje je za vuču biciklom,
5) dopusti da vozilo kojim upravlja bude vučeno ili gurano,
6) prevozi predmete koji mogu da ga ometaju tokom upravljanja,
7) upotrebljava na oba uva slušalice za audio uređaje.
Vozač bicikla ne mora da nosi zaštitnu kacigu, ali ja to veoma preporučujem. O tom ćemo drugom prilikom.
Vozač bicikla ne sme da prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima.
Vozač bicikla stariji od 18 godina može na biciklu prevoziti dete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sedište, prilagođeno veličini deteta i čvrsto spojeno sa biciklom.
Bicikl može da ima priključno vozilo sa dva točka namenjeno za prevoz tereta, priključeno tako da je obezbeđena stabilnost vozila u kom ne smeju da se prevoze putnici. Priključno vozilo ne sme biti šire od jednog metra, a na zadnjoj levoj strani mora imati poziciono svetlo crvene boje ili trouglasti katadiopter.
Pešačka zona
Pešačka zona je deo puta, ulice ili deo naselja koji je prvenstveno namenjen saobraćaju pešaka. To znači da druga vozila ne smeju da se kreću pešačkom zonom. Ipak, zakon dozvoljava lokalnim samouravama da mogu dozvoliti kretanje određenih vozila brzinom kretanja pešaka, tako da ne ugrožavaju pešake.
Da li vozač bicikla sme da koristi pešačku zonu zavisi od postavljene signalizacije, pa na to obratite pažnju. Ako nije siguran, biciklista može da siđe sa bicikla i gura ga kroz pešačku zonu.
Deca na biciklu
Dete mlađe od 12 godina ne sme da upravlja biciklom na javnim putevima.
U pešačkoj zoni, zoni usporenog saobraćaja, zoni „30”, zoni škole i nekategorisanom putu, biciklom može upravljati i dete sa navršenih devet godina.
U pešačkoj zoni i zoni usporenog saobraćaja, biciklom može da upravlja i dete mlađe od devet godina ako je pod nadzorom lica starijeg od 16 godina.