Izbornik Zatvoriti

Histogram, blagodet digitalne fotografije

Skraćena veza: https://pedja.supurovic.net/veza/703

Jedna od velikih prednosti digitalne fotografije je što već u toku samog snimanja možete da vidite rezultat koji ćete dobiti. Doduše, na ozbiljnijim fotoaparatima tek odnedavno se pojavljuje opcija pregleda uživo (live preview), a na mnogima još uvek fotografiju možete da vidite tek kada je snimite, ali i to je velika stvar – videti gotovu fotografiju odmah nakon što je snimljena, jer to znači da ako niste zadovoljni, stvar možete da ponovite sa promenjenim parametrima snimanja i tako da ponavljate sve dok ne budete zadovoljni.

Histogram
Histogram

Osim samog pregleda fotografije, iole napredniji digitalni fotoaparati, omogućuju jednu u stvari važniju mogućnost – da pogledate grafikon raspodele osvetljenja na fotografiji – histogram. Neki fotoaparati grafikon prikazuju na već snimljenoj fotografiji a neki to mogu i uživo dok kadrirate.

Ovaj grafikon je prikazan kao histogram, na vodoravnoj osi su nijanse osvetljenja od potpuno crnog do potpuno belog, a uspravna osa pokazuje zastuljenost osvetljenja u fotografiji (koliko na fotografiji ima tačaka koje sadrže dati nivo osvetljenja).

Levi deo grafikona pokazuje tamne nijanse, srednji srednje nijanse a desni kraj pokazuje svetle nijanse.

Što je fotografija tamnija, odnosno ima više tamnijih nijansi to je grafikon više pomeren u levu stranu, prema početku grafikona, odnosno, što je fotografija svetlija, odnosno ima više svetlijih tonova, to će grafikon biti pomeren više u desno.

Ako je fotografija veoma kontrastna i sadrži samo tamne i svetle nijeanse bez srenjih, onda će grafikon biti „rascepljen“ pa će jedan deo biti u levom kraju pokazujući tamne nijanse, a drugi deo u desnom, pokazujući svetle nijanse.

Evo par primera fotografija sa njihovim histogramima:

Na njima se jasno vidi da prva fotografija sadrži osvetljenje koje obuhvata skoro ceo opseg svetla, ali da malo „vuče“ u tamno. Druga fotografija očigledno sadrži više tamnih nijansi, a treća, pošto je na snegu, sadrži više svetlih nijansi.

Kontrastna fotografija
Veliki kontrast fotografiji, ali dobro eksponiran

Ne kažu slučajno da je histogram savremeni svetlomer. On ne može da pogreši. Precizno će vam prikazati raspored osvetljenja na fotografiji, a na vama je da odlučite kako ćete tu informaciju upotrebiti.

Kada razumete značenje histograma, možete lako da u toku snimanja ocenite da li fotografija odgovara onome što želite da postignete. To je vrlo korisno ako ne verujete onome što vidite na ekranu kada gledate snimak. Ekran, zbog ograničenog broja boja i nijansi, n emože da prikaže sve detalje, a često se, zbog ambijentalnog svetla i ne vidi dobro. Međutim, histogram ne može da slaže.

Histogram može biti koristan da izbegnete podsvetljavanje i presvetljavanje fotografije. Ako je fotografija podsvetljena imaće mnogo crnog na sebi, a histogram to vrlo lepo pokaže jer grafikon preterano preteže u levu stranu. Karakteristično za veoma podsvetljenu fotografiju je da je preveliki deo grafikona potpuno priljubljen uz levu ivicu, a da na srednjem i desnom delu skoro uopšte i da nema sadržaja.

Kod preterano presvetljene fotografije stvari stoje obratno, preveliki deo grafikona je potpuno priljubljen uz desnu ivicu grafikona a srednjih i tamnih tonova skoro da i nema.

Ovako krajnje podsvetljena ili presvetljena fotografija je očigledna čim je pogledate. Histogram će vam to samo potvrditi. Ali ako niste baš preterali u podsvetljavanju i presvetljavanju lako može da se desi da to na ekranu fotoaparata i ne primetite, ali na histogramu se to lako vidi.

Nemojte samo da se prevarite kao što to često ljudi rade, da svaku fotografiju kojoj histogram teži tamnim nijansama smatrate podsvetljenom ili onu kojoj histogram teži svetlim nijansama presvetljenom. Savim je normalno da neka fotografija, iako je dobro eksponirana sadrži više tamnih ili svetlih nijansi, jer je prosto snimljena scena takva. Ono što u stvari treba da radite to je da poredite ono što vidite u kadru, to jest ono što očekujete, i ono što vam kaže histogram. Ako se razlikuju, to je znak da nešto u podešavanjima fotoaparata treba popraviti da se dobije ispravna eksponiranost.

Histogram "pregorele" fotografije
Histogram „pregorele“ fotografije

Ono što je važno, to je da će vam histogram pokazati ako je samo deo fotografije presvetljen ili podsvetljen, odnosno ako je dinamika svetla scene prevelika za fotoaparat. Kako to izgleda pogledajte na ovoj „pregoreloj“ fotografiji.

Njen histogram pokazuje za dobar deo opsega sasvim normalan nivo osvetljenja, ali u belom delu ima previše tačaka i dijagram je vrlo oštro skočio. To je jasan pokazatelj da su beli delovi fotografije presvetljeni, što se na fotografiji i vidi. Da, vidi se na računaru, ali na malom ekranu fotoaparata, na terenu, ovako nešto vrlo lako može da promakne.

U slučaju podsvetljene fotografije, stvar je slična samo što grafikon pokazuje previše tamnih tačaka. Nama je interesantniji deo sa svetlim tačkama jer u digitalnoj fotografiji, ako fotografija „pregori“ to je nepovratna šteta.

Ako je na fotografiji zabeležena bela boja, tu nema više nikakve informacije na osnovu koje bismo mogli da izvršimo korekciju. Nasuprot tome, na tamnom kraju spektra, lakše je izvršiti korekcije. Zbog toga, kada fotografišete, naročito vodite računa da ne presvetlite fotografiju, odnosno, radije birajte da fotografija bude podsvetljena.

U stvari, nije ni mnogo važno da li ste sliku podsvetlili ili presvetili sve dok je sninak u okviru svetlosne dinamike fotoaparata. Ako histogram pokazuje grafikon koji ne dodiruje ni levu ni desnu ivicu to znači da je dinamika kadra u okvirima mogućnosti fotoaparata. Sve infomacije su tu a da li je kadar malo svetliji ili tamniji nije važno, jer ćete to lako naknadno ispraviti na računaru – i to bez ikakvog gubitka kvaliteta.

Međutim, ako fotoaparat ne može da zabeleži celu dinamiku svetla u kadru, to ćete odmah videti na histogramu. U takvim slučajevima morate raditi neštoi da iz snimka izvučete što više.

Bolje je da namerno podsvetlite snimak tako da svetlije površine budu dobro eksponirane. Iz tamnih površina ćete kasnije lakše izvući materijal za korekciju. Da biste sačuvali što više informacija u na tamnim površinama, nemojte preterivati sa podsvetljivanjem, već ga primenite samo utoliko da najsvetlije površine ne budu presvetljene.

Moćete se odlučiti i za dva snimka – jedan napravite tako da svetliji delovi budu dobro eksponirani, a drugi da dobro eksponirate tamnije delove. Histogram će vam mnogo pomoći da podesite ekspoziciju. Kasnije ćete na računaru spojiti te dve fotografije i upotrebiti dobro eksponirane površine iz svake dobijajući fotografiju veće svetlosne dinamike.

1 Comment

  1. Nikola

    Veoma lep i lako razumljiv članak, zaista, na veoma lep način objašnjeno, i otkako sam pročitao ovaj članak pre nekoliko meseci, počeo sam da koristim „blagodet“ histograma…

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Popunite izraz tako da bude tačan: *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.