Izbornik Zatvoriti

Koliko je satelita potrebno za određivanje lokacije pomoću GPS uređaja?

GPS se za određivanje svoje pozicije oslanja na informacije koje dobija od navigacionih satelita. Svaki satelit emituje signal kojim se identifikuje, saopštava svoju poziciju i vreme kada je emitovao signal.

GPS prijemniku je to dovoljno. Kada primi signal od satelita iz njega saznaje koji satelit je emitovao signal i u koje vreme. Radio-signal se kreće kroz prostor brzinom približnom brzini svetlosti. Razlika u vremenu kada je signal emitovan i vremenu kada je primljen direktno ukazuje koji je put signal prešao, a to je rastojanje od satelita do prijemnika.

Merenjem vremena, GPS prijemnik u stvari određuje rastojanje, zato je tačnost merenja vremena ključno u tačnosti GPS navigacije. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

U GPS tehnologiji sve je relativno

Kada govorimo o GPS tehnologiji, sve to deluje uglavnom jednostavno i u principu i jeste tako: GPS uređaj radi tako što određuje svoju udaljenost od satelita čije lokacije napred zna. Na osnovu tih udaljenosti, on izračunava svoju poziciju. Vrlo jednostavno zar ne?

satelitIpak, pojava GPS-a uvela je u praksu pojmove kojima baratamo uglavnom teorijski. Kada se radi o sistemu takve preciznosti, sve se mora uzeti u obzir, pa čak i sama relativnost.

Teorija relativnosti ima direktan uticaj na preciznost GPS merenja, jer se sateliti u svojim orbitama kreću brzinama nekoliko hiljada kilometara u sekundi (na primer, satelit na orbiti 24.184 km kreće se brzinom 3.874 km/s). […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Ko sve čita čip koji je ugrađen u vaš pasoš?

Odmah na početku da se razumemo. Ja nisam pobornik teorija zavere čipovanja ljudi i smatram da je digitalizacija dokumenata dobar put.

Međutim, to ne znači da ne treba ignorisati potencijalne probleme.

Naša javnost je već neko vreme prepuna svakojakih apokaliptičnih komentara vezano za digitalizaciju ličnih karata i pasoša koji su uglavnom posledica nerazumevanja tehnologije.

Lična karta

lična kartaU lične karte je ugrađen čip koji se može pročitati isključivo kontaktim čitačem. To znači da karta mora da se stavi u čitač da bi je on pročitao. To uslovljava fizički kontakt sa ličnom kartom. Podaci na njoj su trećem licu dostupni samo ako ono ima pristup ličnoj karti, a to nije ništa više opasno nego i kada staru ličnu kartu date nekome daje pročita ili priložite  fotokopiju. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Novi tehnološki proboj u proizvodnji memorijskih kartica

sdxc memory cardU septembru prošle godine, udruženje proizvođača SD kartica i uređaja koji koriste ove kartice, najavilo je za početak ove godine objavljivanje tehničke specifikaciju nove generacije SDXC (eXtended Capacity) memorijskih kartica. Juče je, na sajmu primenjene elektronike u Las Vegasu, koji je u toku, ova specifikacija i objavljena.

Kapacitet novih kartica će biti od 32 gigabajta do dva terabajta, a brzina pristupa do 104 megabajta u sekundi. Najavljeno je da će uskoro biti postignuta brzina čitanja od 300 megabajta u sekundi.

Sa ovakvim akrakteristikama memorijskih kartica doći će do preokreta u korišćenju elektronskih uređaja, jer sa navedenim memorijskim kapacitetima drastično će se povećati njihova i inače već visoka  primenljivost. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Proračun pada napona u kablu

Pad napona, proračunKada postavljate napajanje uređaja kroz kabal veće dužine, ako se radi o niskom naponu neophodno je da predvidite i pad napona koji se javlja u vodovima.

Ovaj problem se obično javlja kada bežični uređaj, svič ili neki drugi uređaj postavljate daleko od izvora napajanja pa produžavate vodove za napajanje ili koristite pasivni PoE. Tada u stvari niski napon (reda veličine od 3 do 12 volti) puštate kroz znatno produženi vod. Uređaji mogu da u radu vuku između 0.5 i 2 pa i više ampera, a to je značajna struja koja može da izazove toliki pad napona u vodu da preostali napon ne bude dovoljan za stabilan rad uređaja. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Zašto se jedna od najpopularnijih radio-antena zove YAGI?

U stvari tačan naziv ove antene je Yagi-Uda po japanskim naučnicima (Hidetsugu Yagi i Shintaro Uda), koji su je konstruisali. Antena je napravljena 1926. godine u okviru projekta bežičnog prenosa električne energije, za šta mu je bila potrebna visoko usmerena antena. Poznatija je kao Yagi antena jer je 1928. godine Hidetsugu Yagi objavio članak o istraživanjima u oblasti kratkih talasa na egleskom jeziku i u njemu pomenuo i ovu antenu.

Antena je vrlo brzo postala popularna jer je bila jednostavne konstrukcije, a imala je veliko usmerenje i veliki odnos signal-šum. 1930. je ova antena upotrebljena u sistemu za navigaciju aviona prilikom sletanja, a upravo je Unioverzitet Tohoku gde su Hidetsugu Yagi i Shintaro Uda bili zaposleni 1933. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]