Izbornik Zatvoriti

Bežična mreža, GPS, FM radio i plavizub, sve u jednom čipu – WiLink 7.0 Texas Instruments

Teksas instruments je predstavio čip WiLink 7.0 koji na sebi sadrži čak četiri bežične ehnologije:

– bežično umrežavanje (802.11a/b/g/n),

– GPS navigaciju,

– FM radio prijemnik i predajnik, i

– plavi zub (bluetooth) 3.0.

Prednost ovakvog rešenja je u višestruka. Pre svega, značajno je snižena cena proizvodnje (oko 30% jer kola mogu da dele zajedničke komponente na čipu).

Postignuta je i značajna ušteda u prostoru, jer novi čip zauzima dvostruko manje prostora nego kada se ove tehnologije primenjuju na odvojenim čipovima.

Mnogo je bolja kontrola potrošnje energije u celom čipu tako da se značajno produžava trajanje baterija.

S obzirom da se radi o četiri radio-uređaja ovim je rešen i problem međusobnih smetnji koje oni mogu da proizvedu, s obzirom da WiLink 7.0 čip omogućava da sva četiri radio-uređaja rade istovremeno (korisnik uređaja načinjenog oko ovog čipa može istovremeno da očitava svoju lokaciju putem GPS-a, preuzima bežičnommrežom kartu na kojoj ćebiti prikazana pozicija, i sluša neku FM radio stanicu na plavozubim slušalicama). […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Koliko je štetno zračenje mobilnog telefona?

U članku Koliko je opasno zračenje wireless opreme? sam objasnio na koji način se utvrđuje u kojoj meri neki radio-predajnik za bežično umrežavanje emituje štetno zračenje. Vrlo često me pitaju da li se to odnosi i na mobilnu telefoniju.

Sa mobilnim telefonima stvar je ipak nešto drugačija jer oni rade na nižim frekvencijama te imaju veću prodornost kroz prostor, emituju veću snagu i koriste se vrlo blizu tela. Nemam tačne podatke, pa ne mogu da napravim sličnu tabelu kao što sam uradio za bežični radio opseg, ali evo nekih činjenica:

Prema standardu IEEE C95.1 iz 1992. godine, dozvoljena izloženost na frekvenciji 900 MHz, na kojoj rade mobilni telefoni je 3 mW/cm2 (kontrolisana) odnosno, 0.6 mW/cm2 (nekontrolisana), a to je znatno manje nego za bežično umrežavanje.

 […]
[ ... vidi ceo članak ... ]

Zašto se jedna od najpopularnijih radio-antena zove YAGI?

U stvari tačan naziv ove antene je Yagi-Uda po japanskim naučnicima (Hidetsugu Yagi i Shintaro Uda), koji su je konstruisali. Antena je napravljena 1926. godine u okviru projekta bežičnog prenosa električne energije, za šta mu je bila potrebna visoko usmerena antena. Poznatija je kao Yagi antena jer je 1928. godine Hidetsugu Yagi objavio članak o istraživanjima u oblasti kratkih talasa na egleskom jeziku i u njemu pomenuo i ovu antenu.

Antena je vrlo brzo postala popularna jer je bila jednostavne konstrukcije, a imala je veliko usmerenje i veliki odnos signal-šum. 1930. je ova antena upotrebljena u sistemu za navigaciju aviona prilikom sletanja, a upravo je Unioverzitet Tohoku gde su Hidetsugu Yagi i Shintaro Uda bili zaposleni 1933. […]
[ ... vidi ceo članak ... ]